U digitalnom dobu u kojem živimo, naši su životi ispunjeni neprestanim protokom informacija. Od trenutka kada se probudimo do trenutka kada zaspimo, okruženi smo sadržajem. U tom okruženju, pitanje koje se nameće nije samo “što konzumiramo”, već i “kako to konzumiramo”. Jesmo li svjesni kako različite forme sadržaja utječu na našu pažnju i koncentraciju? Slaba koncentracija je postala tako normalna da ju više ni ne primjećujemo.
Evolucija pažnje (hint: gotovo da je nema)
Pažnja, nekada smatrana neograničenim resursom, danas je teško gledati film bez mobitela. Prema istraživanjima, prosječno trajanje ljudske pažnje smanjilo se s 12 sekundi 2000. godine na samo 8 sekundi 2013. godine, što je čak kraće od pažnje zlatne ribice sambarecovery.com. Ovaj pad pažnje nije slučajan; on je rezultat stalne izloženosti digitalnim uređajima i platformama koje neprestano traže našu pozornost. Pogađamo i znamo što je uzrok, doomscrolling, ali zašto ga ne prekidamo?
Kratka forma: Brza stimulacija i površinska angažiranost
Platforme poput TikToka, Instagrama i YouTube Shorts popularizirale su kratke videozapise koji traju svega nekoliko sekundi. Ovi videozapisi dizajnirani su kako bi brzo privukli našu pažnju, često koristeći jarke boje, brze rezove i zvučne efekte. Iako su zabavni i lako konzumirani, ovi sadržaji često ne zahtijevaju duboko razmišljanje ili angažman.
Dodatno, algoritmi koji stoje iza ovih platformi često nas potiču na beskonačno skrolanje, što može dovesti do ovisničkog ponašanja. Istraživanje provedeno među korisnicima TikToka pokazalo je da je prosječno vrijeme gledanja dnevno poraslo s 30 na više od 70 minuta, dok su “power korisnici” provodili više od četiri sata dnevno na aplikaciji The Washington Post.
Duga forma: Duboko razmišljanje i angažman
S druge strane, dugi oblici sadržaja, poput knjiga, dugih članaka, podcasta i dokumentaraca, zahtijevaju veći angažman i koncentraciju. Ovi sadržaji omogućuju dublje razumijevanje tema, potiču kritičko razmišljanje i često nude širi kontekst. Ali, često se dogodi da nemamo vremena? Zašto? Jer drugi prioriteti koji se često nalaze u onoj kratkoj, brzoj formi.
Iako se često tvrdi da su ljudi izgubili interes za duge forme zbog smanjenja pažnje, postoje dokazi koji sugeriraju suprotno. Dugi oblici sadržaja često privlače publiku koja traži dublje razumijevanje i kvalitetne informacije. Na primjer, blogovi i članci koji detaljno obrađuju određenu temu često privlače veći broj posjetitelja i dijele se više puta na društvenim mrežama, što ukazuje na interes za dublje sadržaje DigitalMarketer. Samo, s razlogom se čini da je tih ljudi sve manje. Brza forma prodaje, viralni postaju ljudi i sadržaj koji će najbrže probuditi određenu reakciju, bez obzira bila ona pozitivna ili negativna. To nekako postaje manje bitno.
Utjecaj digitalnih platformi na našu pažnju
Digitalne platforme dizajnirane su kako bi privukle našu pažnju i zadržale nas što duže. Korištenjem algoritama koji analiziraju naše ponašanje, ove platforme mogu predvidjeti što ćemo željeti gledati sljedeće, često nas potičući na beskonačno skrolanje. Ovaj dizajn može imati negativan utjecaj na našu sposobnost koncentracije i smanjiti našu sposobnost angažiranja s dubljim sadržajem. Već smo pisali o ovome,ali naš attention spam je stvarno toliko nizak da je odavno zabrinjavajuće. Ne možemo držati pažnju, ne možemo ne provjeriti mobitel, nešto ćemo propustiti, sigurno.
Istraživanja su pokazala da česta upotreba društvenih medija može biti povezana s kraćim trajanjem pažnje, smanjenom akademskom izvedbom i lošijim mentalnim zdravljem istražuje ResearchGate. Osim toga, stalna izloženost digitalnim uređajima može dovesti do “kognitivnog preopterećenja”, što otežava procesiranje informacija i donošenje odluka, prema pisanju Frontiers.
Svjesnost o našoj pažnji
Iako smo stalno izloženi različitim oblicima sadržaja, često nismo svjesni kako oni utječu na našu pažnju i koncentraciju. Razumijevanje kako različiti oblici sadržaja utječu na naš mozak može nam pomoći da bolje upravljamo svojom pažnjom.
Jedan od načina kako možemo povećati svoju svjesnost je svjesnost što i koliko konzumiramo, ali i kako se osjećamo nakon toga. Vjerujem da se slažemo da nas skrolanje TikTokom ikad ostavi energiziranim i s novim idejama koje nisu kopiranje. Ovaj proces može nam pomoći da prepoznamo obrasce u našem ponašanju i poduzmemo korake kako bismo poboljšali svoju pažnju.
Naši svakodnevni životi ispunjeni različitim oblicima sadržaja koji traže našu pažnju. Iako kratki oblici sadržaja mogu biti zabavni i lako konzumirani, važno je biti svjestan njihovog utjecaja na našu pažnju i sposobnost koncentracije. S druge strane, dugi oblici sadržaja omogućuju dublje razumijevanje i angažman i potiču nas na kritičko razmišljanje.
Svjesno odabiranje sadržaja koji konzumiramo i upravljanje našom pažnjom ključno je za očuvanje naše mentalne i kognitivne sposobnosti. Jednostavno, ako želimo ostati mentalno zdravi, ako ne želimo da nam mozak s vremenom postaje sve tromiji moramo pronaći način za imati bolje mjerilo za kratki dopaminski sadržaj i pokušati pronaći neku granicu.
Fotografije: Pinterest
