Donedavno, razgovori o novcu bili su kao neka neizgovorena pravila – to je toliko osobna stvar da se o time ne priča nikad i gotovo nikome. Ali, u 2025. godini, ovaj tabu je skoro u potpunosti razbijen. Plaće, troškovi, ulaganja, pa čak i dugovi postali su svakodnevna tema na društvenim mrežama, u podcastima i među prijateljima. Kako smo došli do ove točke i što ovaj novi narativ znači za društvo?
I opet – društvene mreže su “krive za sve”
Jedan od najvećih pokretača ove promjene je nezaobilazni utjecaj društvenih mreža. TikTok, Instagram i YouTube preplavljeni su sadržajem o financijskim savjetima, osobnim iskustvima i otvorenim razgovorima o plaćama. Hashtagovi poput #MoneyTalks, #SalaryTransparency i #FinancialFreedom okupljaju milijune korisnika koji dijele svoje priče i pitaju o tuđima. Influenceri poput Ramita Sethija ili lokalnih financijskih savjetnika ruše mit da je novac nepristojna tema.
Ekonomska situacija kao dodatni pokretač promjene
Ekonomska nestabilnost zadnjih godina samo je doprinijela ovoj promjeni. Inflacija, previsoki troškovi stanovanja, nemogućnost kupnje stanova i nesigurnost radnih mjesta natjerali su ljude da traže savjete i podršku. Generacija Z, koja sada ulazi u radnu snagu, otvoreno dijeli svoja iskustva kako bi pomogla drugima izbjeći iste pogreške. Dijele, po njima, sramotno niske prijedloge plaće, javno uspoređuju različite plaće kod poslodavaca i nije ih strah istaknuti nepravde vezane uz taj dio.
Prema istraživanju – preko 70% mladih između 18 i 35 godina izjavilo je da smatra kako su razgovori o novcu nužni za bolju financijsku edukaciju. Više nije sramota priznati da živite od plaće do plaće ili da ste preplatili stanarinu – to je prilika za pomaganje i povezivanje s drugima. Ovo je, kroz vrijeme, postala i prijetnja netransparentnim uvjetima na radnim mjestima i skrivanju visine plaće sve do ponude za posao.
Vodi li nas to u pravedniji sustav?
Jedan od ključnih doprinosa ovog novog narativa je borba protiv nejednakosti. Transparentnost u plaćama, koja je 2025. godine već i postala dio prakse nekih (najčešće inozemnih) tvrtki, omogućuje zaposlenicima osjećaj transparentnosti i pravednosti. Ova praksa dolazi nakon godina aktivizma protiv razlika u plaćama između spolova i nekih drugih marginaliziranih skupina. Razgovori o novcu omogućuju ljudima da se osjete manje usamljeno u svojim izazovima, ali i da lakše prepoznaju rješenja.
Generacijski zaokret u mentalitetu
Za razliku od prethodnih generacija koje su često smatrale razgovore o novcu neukusnima, milenijalci i Gen Z promatraju ih kao normalnu, pa često i poželjnu temu razgovora. Starije generacije često su gledale na financijske neuspjehe kao osobne neuspjehe, dok mladi danas vide sistemske razloge iza financijskih problema i prozivaju stvarne probleme. Odjednom, najveća tabu tema više nije tabu, a stručnjaci za financije su postali mainstream i nude rješenja financijskih problema i prihvaćanje energije novca. Za to vrijeme, boomeri se i dalje bore s osjećajem srama kad je riječ o novcu.
Rizici takve transparentnosti
Iako otvoreni razgovori o novcu donose brojne benefite, oni dolaze s određenim rizicima. Velika transparentnost može stvoriti dodatne pritiske, osobito na platformama gdje se život uspoređuje kroz prizmu financijskog uspjeha, a prekomjerno dijeljenje može dovesti do zloupotrebe podataka ili stresa kod onih koji ne mogu pratiti standarde koje često promoviraju influenceri. Ali, iako ima nedostataka, ipak se događaju neke pozitivne promjene – dok sve ne ode u ekstreme. Generacije koje više ne šapću o novcu mijenjaju dosta toga, ali pitanje je koliko će stvarno utjecati na promjene na radnim mjestima, a koliko na još veći osjećaj nedovoljnosti.
Fotografija: Pinterest
