Sirove teme, nenašminkana lica i komentari bez filtera. Tik tok je promijenio sve i ispolirani sadržaj više jednostavno ne prolazi. Traži se iskrenost. Što surovije i šokantnije, to bolje.
Druga krajnost ili pozitivna promjena
Kao netko tko je dugo odbijao proučiti što to taj TikTok ima i zašto svi vise na njemu (godine su sve manji faktor u tome), pokleknula sam. TikTok, po mom skromnom mišljenju stvara najveću ovisnost od svih društvenih mreža dosad. Nisam o tome toliko razmišljala, ali vrijeme stvarno odleti, a količina iskrenog i dosta šokantnog contenta kojeg prije jednostavno nije bilo na mrežama vas zapljusne u prvih desert minuta skrolanja. Algoritam postoji, naravno, ali u moru kreatora dojma sam da je upravo što suroviji sadržaj ono čime se veliki dio kreatora želi istaknuti. I to prolazi. Najveći sam pobornik otvaranja tabu tema, iskrenih razgovora o svemu što predugo stoji ispod tepiha, ali moram priznati da, u količini sadržaja i informacija, može biti malo preplavljujuće i da izaziva ovisnost, gotovo pa odmah. Ako pričamo o generaciji Z, TikTok je gotovo pa postao novi Google. Vjeruju mu više, pretražuju lakše i brže i sve odgovore dobiju i video formatu. Stari načini prenošenja informacija, komuniciranja brendova, dolaženja do followera je gotova i zato je zaslužan TikTok.
Komentari su grublji, definitivno ima puno manje cenzure, a hejta više. Ali više je i iskrenosti, više nitko ne vjeruje u savršeno ispolirane živote. Sve se više spominju komentari na TikToku koji su u najmanju ruku grubi, ali nekako su se svi koji su na toj mreži odlučili prilagoditi. Ljestvica je spuštena. Ili podignuta.
Još jedna stvar je da, za razliku od Instagrama, estetika definitivno nije na prvom mjestu. Baš suprotno – što olakšava svima koji žele biti prisutni. Ako je nešto messy, može vam samo pomoći. Pojavila se čak i serija videa u kojima ljudi objašnjavaju zašto su obrisali Instagram profile (koji ih guše svojim savršenstvom, dok s TikTokom to nemaju potrebu). Čini se da je pravilo da pravila nema. Treba naći nišu i onda se toga držati. Treba se istaknuti, a to je najbolje napraviti originalnim pristupom i što sirovijim sadržajem s kojim će se ljudi moći poistovjetiti. Jer (gotovo) nitko više ne želi gledati ispolirana lica, savršene kuće i putovanja na kojima je sve savršeno. Ima i toga, naravno, ali sadržaj koji dominira je upravo onaj koji je stvaran.
Priča se o svemu, ali baš svemu
I tako dolazimo do promjene cijele medijske scene. Kako influenceri komuniciraju i na kakve smo poruke navikli. Ranjivost koja se toliko spominje sad je toliko normalna da ju lagano više ne doživljavamo ranjivošću. I onda je polako, ali sigurno postalo normalno trideset sekundi slušati kako netko priča o svom traumatičnom razvodu, jedan swipe dalje je preporuka pudera, dok će vam treći video možda servirati nešto toliko šokantno da nećete moći vjerovati. Ovo se sve dogodi i nekoliko minuta.
I što se događa? Istraživanja već sad pokazuju takozvani “TikTok mozak” - fenomen koji objašnjava da se, izložen, ovakvim situacijama mozak doslovno ponaša kao mozak ovisnika, tako da mora dobiti još jedan dopaminski hit.
Ovaj izraz zapravo savršeno oslikava kako ova platforma s izrazito kratkim sadržajem utječe na mentalne sposobnosti i opće stanje duha. Iako nam još nedostaju dugoročni znanstveni radovi i dokazi na temu, nagomilava se sve više dokaza o šteti koju ova vrsta sadržaja čini. Jednostavno nemamo kapacitet za duže forme, a razvijamo otpornost za šokantan sadržaj i informacije koje nismo u tom trenutku ni tražili. Odjednom se sve čini normalno, iskreno i kao “točno ono što smo trebali”. Većina podataka o korisnicima ove mreže, trenutačno, se odnosi na američko tržište, ali znamo svi da dolazi i ovdje i da je već ovdje. Puno ovisi o samokontroli, o broju sati provedenih na mreži, ali podaci koji otkrivaju da generacija Z provodi u prosjeku 7-8 sati na mobitelima govori dovoljno. Ono što je važno da je 81% tog vremena odlazi na društvene mreže. Samo ovaj podatak govori o utjecaju i koliko se svi koji bilo što pokušavaju prodati moraju prilagoditi u porukama i načinu komuniciranja.
Najpoželjniji posao na svijetu?
Još jedno američko istraživanje na temu pokazuje da čak 57% generacije Z žele postati influenceri. Priče o tome kako je netko postao viralan i promijenio mu se život, stvarne priče ljudi koji dijele svoja iskustva i svjedoče toj mogućnosti su posvuda, i naravno, veliki broj mladih ljudi žele biti dio industrije i okušati svoju sreću i stvaranju sadržaja.
Mreže se mijenjaju i nastavit će u tom smjeru, ali čini se da će sve više u fokusu biti nišni sadržaj, otvaranje tema koje su donedavno bile tabu i prikazivanje života onakvim kakav on stvarno je (iako vrlo često na pretjeran način).
U z sve veću konkurenciju, opstat će samo oni koji će određenom ranjivošću uspjeti zadržati pažnju. Brendovi zasad skaču s trenda na trend koji postave kreatori, ali tko zna. Možda privremeno, ali čini se da savršenstvo više ne prolazi i treba vidjeti koliko dugo će se to zadržati.
Fotografije: Pinterest
