Kako vježbati strpljenje? Vječno pitanje koje neke od nas prati još od kad smo bili djeca. Strpljenje je vrlina, ali teško je. Pogotovo danas kad nas sve vuče u suprotnom smjeru – odmah i sad.
Kako vježbati strpljenje kad je brzina ono što se cijeni?
Često se sjetim jednog razgovora koji je išao otprilike ovako: “Kad smo upisivali faks, nismo razmišljali svaki dan, ajme ovo će trajati pet godina. Jednostavno smo to prihvatili kao činjenicu i pet godina (ili više) svog života dali jednom cilju: dobivanju diplome. Ne ulazimo u to koliko se nekima isplatilo, a nekima ne, ali udaljenost tog cilja nije nas spriječila da ulažemo napor. Kad danas razmišljamo da će nam za neki cilj trebati pet godina, dođe nam da u startu odustanemo. To je previše. Tko će to dočekati. Da smo barem počeli ranije. Strpljenje je nešto što se gradi, ali na vlastitom primjeru, često se čini da ga imam sve manje kako godine prolaze. Vremenski ulog često bude jedina prepreka koja me spriječi da pokušam nešto ostvariti za što znam da želim, ali bi treble godine.
Primjera je bezbroj. Stajanje u gužvi, čekanje odgovora, odbijenice za posao ili jednostavno prihvaćanje faze života u kojoj se nalazite. Umjesto da prvi odgovor bude frustracija, mindfulness vam omogućuje da primijetite osjećaj nestrpljenja, duboko udahnete i fokusirate se na trenutak. Znanstvena istraživanja, poput studije u Journal of Behavioral Medicine, pokazuju da mindfulness smanjuje razinu kortizola i povećava osjećaj emocionalne stabilnosti.
Samo misli pozitivno? Možda stvarno radi
Pozitivne misli su ono što i najgori dan može napraviti podnošljivim. I ne način toksične pozitivnosti da ne smijemo biti u stresu ili tužni nego da se natjeramo misliti drugačije. To nam uvelike može pomoći prilikom čekanja ili kad smo nestrpljivi. Kognitivno Kada se pojavi osjećaj nestrpljenja, osoba može umjesto “Ne mogu više čekati!” pomisliti: “Ovo je prilika da se opustim i znam da ishod nije najvažniji.”
Ova strategija smanjuje emocionalnu reaktivnost i pomaže u razvijanju dugoročnog strpljenja. Studija objavljena u Cognitive Therapy and Research pokazala je da ljudi koji prakticiraju kognitivne tehnike smanjuju impulzivne reakcije i osjećaj frustracije.
Postavljanje realnih očekivanja
Nerealna očekivanja često uzrokuju osjećaj nestrpljenja. Razvijanje strpljenja uključuje učenje kako prilagoditi očekivanja stvarnosti. Ako znamo da neke stvari zahtijevaju vrijeme, smanjujemo unutarnju napetost i frustraciju.Nekad je to teško i kosi se s ovim “misli pozitivno”, ali perpektiva da dobre stvari trebaju vremena pomaže. Stručnjaci kažu da se treba, koliko god možemo, odvojiti od kako i zašto i vjerovati da će se dogoditi iako ne znamo sve odgovore. A, ako se ne dogodi onako kako želimo, preživjet ćemo, nije nam prvi put. Možda nekad shvaćamo sve preozbiljno.
Vježbe disanja i fizička aktivnost
Tehnike dubokog disanja i redovita fizička aktivnost dokazano pomažu u smanjenju impulzivnog ponašanja i jačanju emocionalne kontrole. Disanje kroz dijafragmu i fokus na ritam daha aktivira parasimpatički živčani sustav, što pomaže u smanjenju osjećaja nestrpljenja. Uvijek su dosadne stvari koje ne daju odmah rezultate one koje se na kraju zbrajaju i mijenjaju kako vidimo stvari, pa tako i strpljenje. Ništa ne može pobijediti osnove, kao što su zdrava hrana, pokret i kvalitetan odmor i san.
Primjena strpljenja u svakodnevnom životu
Učenje kako vježbati strpljenje nije samo neka apstraktna vještina ona se stvarno može primjenjivati u svim aspektima života.
- Na poslu – Umjesto da reagirate frustracijom kada zadatak traje duže od očekivanog, možete koristiti mindfulness i disanje kako biste zadržali smirenost.
- U odnosima – Strpljenje u komunikaciji s drugima smanjuje konflikte i poboljšava međuljudske odnose.
- U osobnom razvoju – Strpljenje vam omogućuje da dugoročno pratite ciljeve i izbjegnete impulzivne odluke koje mogu štetiti vašem napretku.
Dugoročne koristi razvijanja strpljenja
Osobe koje kontinuirano prakticiraju strpljenje lakše idu kroz život, a neke od nuspojava koje možete očekivati su:
- Smanjenje stresa i tjeskobe
- Povećana emocionalnu inteligenciju
- Bolja kvaliteta odnosa
- Veće zadovoljstvo životom
Znanstvena istraživanja, uključujući longitudinalne studije objavljene u Personality and Individual Differences, potvrđuju da strpljenje doprinosi boljem mentalnom i fizičkom zdravlju te povećava otpornost na stres.
Nije lako, svi to znamo, ali vrijedi probati vratiti se u sadašnji trenutak i jednostavno pokušati.
Fotografije: Pinterest
