PROČITAJ

Kontroverza današnje moderne umjetnosti opet u prvom planu – banana na zidu, crna površina, gdje je granica?

28. stu
a art

Današnja umjetnost izaziva sve veće polemike, jer se sve više umjetničkih djela prodaje za milijune, dok istovremeno izazivaju negativne reakcije javnosti. Neki smatraju da se iza nekih radova, poput “banane na zidu” ili jednostavne crne površine, skriva genijalnost, dok drugi to vide kao nešto potpuno besmisleno. 

Poznata “Banana na zidu” – umjetnost ili marketinški trik?

Jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih primjera modernih umjetničkih djela je “Comedian” – rad poznatog umjetnika Maurizia Cattelana, koji se sastoji od zrele banane zalijepljene na zid s trakama. Ovaj rad izazvao je ogromne polemike nakon što je prodan za 120.000 dolara na Art Basel izložbi u Miamiu 2019. godine. Reakcije su bile podijeljene; dok su neki hvalili umjetnikov konceptualni pristup, velika većina drugih nije razumjela koncept, umjetnost i zašto bi ovako nešto bilo toliko vrijedno. Sad se ponovno našla u središtu pozornosti jer je na aukciji u New Yorku prodana za stvarno nevjerojatnih 6,2 milijuna dolara. Ludo. 

Za kontekst – zašto banane? Cattelan je umjetnik poznat po tome što koristi elemente humora, ironije i provokacije. On ne stvara samo fizički objekt, već pokušava izazvati razmišljanje o vrijednosti umjetnosti, potrošačkom društvu i površnim normama koje diktiraju što je “umjetnost”.



Ističe se mišljenje da umjetnost kao takva ovakvim djelima nestaje i da se komercijalizira priča i kontroverza iza rada. Iako Cattelan negira te optužbe i tvrdi da njegovo djelo kritizira društvene postavke - teško ga je tako shvatiti. Dok su se njegovi fanovi bavili dubljim značenjem, legitimno se postavlja pitanje - “Možemo li stvarno uzeti ozbiljno rad koji uključuje običnu bananu?” Internet je poludio s memovima, zamjenskim bananama i zgražanjem, ali pitanja su i dalje ostala otvorena.

Crna površina

Slično kontroverzama koji prate famoznu bananu, minimalistička umjetnost, kao što su crne slike ili jednostavne apstraktne kompozicije, također podiže pitanja vrijednosti. Jedan od najpoznatijih primjera je “Black Square” Kazimira Maleviča, rad koji je postao simbol avangarde, ali u današnjoj interpretaciji, slični radovi i dalje izazivaju loše reakcije. U modernim galerijama, prodaja slika koje se sastoje od jednostavnih crnih površina može doseći nevjerojatne iznose i nije tako neočekivano da ljudi to jednostavno ne razumiju.

Što se skriva iza crne površine? Minimalizam u umjetnosti često nosi filozofsku težinu – poziv na dublje razmišljanje o percepciji, prostoru i samoj prirodi umjetnosti. Kritičari, međutim, tvrde da su takvi radovi umjetnički pretenciozni, jer ne prikazuju nikakvu tehniku ili kreativnost, a umjesto toga postavljaju pitanje: “Zašto bi ovo trebalo biti vrijedno milijune?”




Komercijalizacija umjetnosti: Umjetnost ili investicija?

U današnjem tržištu, umjetnost se sve više gleda kao investicija. Milijunske cifre koje se plaćaju za “apstraktne crne slike” ili “banane na zidu” često nisu samo zbog njihove estetske vrijednosti, već i zato što kupci vjeruju da će s vremenom te umjetnine rasti u cijeni. Ovaj trend sve više povezuje umjetnost i financijske tržišta, gdje cijena djela ne ovisi nužno o talentu ili složenosti, već o imenu umjetnika, njegovoj marketinškoj vrijednosti i potencijalu za rast na tržištu. 



Jedan od razloga zašto takvi radovi prolaze je upravo fenomen umjetnosti statusa. Ispod površine komercijalizacije, kupnja umjetnosti postaje simbol prestiža i društvenog statusa. U tom kontekstu, umjetnici poput Cattelana i mnogi drugi postaju brandovi sami za sebe, a njihova djela dobivaju ogromnu tržišnu vrijednost zbog prepoznavanja njihovih imena, a ne nužno zbog umjetničke vrijednosti djela.

Kontroverznost kao umjetnički izričaj

Dio privlačnosti današnje umjetnosti leži u njenoj sposobnosti da izazove emocije i reakcije. Kontroverzni radovi potiču publiku na razmišljanje i razgovor, a to je sam po sebi cilj određenih umjetnika. Art market je, nažalost, postao i polje gdje tržište i kritičari utječu na to što se smatra vrijednim, dok umjetnost sama po sebi sve više postaje sredstvo provokacije.

Zašto je to važno? Kontroverzne umjetnine kao što su Cattelanova banana ili crne slike potiču dublje rasprave o prirodi umjetnosti. Pitanje nije nužno samo u tome hoće li banane na zidu ili crne površine ostati “prava umjetnost”, nego u tome što oni predstavljaju u kontekstu naše kulture, tržišta i ideja o tome što je vrijedno u današnjem društvu.

Umjetnost, vrijednost i subjektivnost

Jedno je sigurno: u današnjoj umjetnosti, ništa nije crno-bijelo. Umjetnost može biti provokacija, ali također izazivati dublje razmišljanje o našem društvu, tržištu i vrijednostima. Umjetnici poput Cattelana pomiču granice, stvarajući djela koja nisu samo vizualna, već konceptualna, potičući gledatelje na razmišljanje o tome što znači “biti umjetnik” i što znači “biti gledatelj”.

Od vremena kada je umjetnost bila objektivno vrednovana prema tehničkim i estetskim normama, današnja umjetnost došla je do točke u kojoj su vrijednosti i značenja postala skoro potpuno subjektivna, ovisno o tržištu, javnom mišljenju i određenoj provokaciji. Kontroverzni radovi poput banane ili crnih slika, koji se mogu činiti besmislenima, zapravo su rezultat ove evolucije u kojoj umjetnost ne mora više zadovoljavati niti estetske niti tehničke zahtjeve, već izazivati reakcije, postavljati pitanja i otvoriti prostor za dublje razmišljanje o vrijednosti umjetnosti u današnjem društvu.

 

Fotografije: Pinterest


Teme