Mentalno zdravlje i prehrana – spominje se stalno, ali koliko nam prehrana zaista utječe na mozak? Naša prehrana oblikuje naše fizičko stanje, ali sve je više dokaza da hrana koju konzumiramo ima ogroman utjecaj na našu emocionalnu i mentalnu ravnotežu. Iako to sve kao znamo – i dalje sustavno ignoriramo koliko je zapravo važno.
Prehrana i mentalno zdravlje – što zaista jest, a što mislimo da jest?
Zašto je prehrana uvijek smatrana “samo” fizičkim pitanjem? Iako znanstvenici i nutricionisti već dugo ukazuju na povezanost između loših prehrambenih navika i fizičkih bolesti poput dijabetesa, srčanih oboljenja ili pretilosti, puno manje pažnje posvećuje se tome kako prehrana utječe na mentalno zdravlje. Iako se kod savjeta kako poboljšati mentalno zdravlje odmah navodi prehrana – malo ljudi to zaista promijeni i često ostane po strani. U stvarnosti, mnoge istraživanja danas pokazuju kako kvaliteta hrane koju konzumiramo igra ključnu ulogu u mentalnom zdravlju. Na primjer, postoji velika povezanost između nedostatka određenih hranjivih tvari i mentalnih problema poput depresije i anksioznosti. Kroz prehranu, unos vitamina B12, vitamina D, omega-3 masnih kiselina, magnezija i drugih ključnih nutrijenata može imati neposredan utjecaj na raspoloženje i sposobnost suočavanja sa stresom.
Ako to sve znamo kao činjenicu – zašto mentalno zdravlje nije na prvom mjestu kada govorimo o prehrambenim navikama? Nije najjasnije. Iako se već desetljećima provode istraživanja koja povezuju prehranu s emocijama i mentalnim stanjem, još uvijek dominira ideja da se fizičko zdravlje “popravlja” bez razmišljanja o tome kako to utječe na našu emocionalnu ravnotežu. Kao jedite zdravu hranu, ali puno je oprečnih mišljenja – jedite samo sirovo, jedite samo meso, budite vegani. Što odabrati za maksimalnu učinkovitost?
Industrija hrane i mentalno zdravlje – tihi oblik manipulacije?
Povezanost prehrane i mentalnog zdravlja je naravno i pitanje kapitalizma i industrije koja nam nameće gotovo sve što u životu radimo i kupujemo. Veliki prehrambeni brendovi i proizvođači hrane, u pokušaju da zadovolje želje potrošača za brzim, ukusnim i “ugodnim” jelima, često potiču konzumaciju hrane koja ima negativne učinke na mentalnu ravnotežu. Kofein, šećer, previše soli i prerađena hrana su standard, a njihova prekomjerna konzumacija povezana je s povećanim rizikom od depresije, anksioznosti i smanjenog mentalnog zdravlja. A takva hrana je najveći brzi fix za kojim posežemo kad se loše osjećamo.
Kroz marketing i promocije, prehrambena industrija često nam prodaje iluziju da su "brza" i "lakša" rješenja najbolja. "Instant" rješenja za energiju ili mentalnu jasnoću u obliku energetske hrane ili napitaka ne razmatraju dugoročne posljedice na mentalno zdravlje. Šećer, jedan od najčešćih sastojaka u prehrambenoj industriji, izaziva brzi porast energije, ali ubrzo dolazi do pada raspoloženja, što izaziva krug ovisnosti i loših prehrambenih navika koje utječu na naše emocionalno stanje.
Industrija je svjesna povezanosti između hrane i raspoloženja, ali zašto onda proizvodi koji bi nas trebali podržati mentalno zdravlje nisu masovno promovirani? Zašto ne postoji edukacija i zašto čak i kad znamo – ignororamo važnost prehrane? Jer prehrambena industrija profitira od naše ovisnosti o nezdravim opcijama. Ignoriranje ove veze ima svoju cijenu i potrošači ostaju na vrhu spirale nezdravih navika, a sami ne prepoznaju kako im hrana zapravo oblikuje osjećaj tjeskobe, stresa ili depresije.
Kako stvarno mijenjati navike?
Sve više se promovira holistički pristup zdravlju pa se pomaci ipak vide. Naravno, prehrana nije jedini faktor koji oblikuje mentalno zdravlje, ali ona ima značajan utjecaj. Brojna istraživanja danas sugeriraju da prehrana može biti ključni alat u prevenciji i liječenju mentalnih bolesti. S obzirom na to da mentalni poremećaji postaju sve češći, potrebna je svijest o važnosti prehrambenih navika, koje bi se trebale uzimati kao osnova u terapijama i preventivnim mjerama.
Mnogi ljudi možda nisu svjesni da konzumiranjem hrane koja sadrži protuupalne tvari, vlakna, vitamine i minerale, potiču ravnotežu neurotransmitera poput serotonina – hormona sreće. Na primjer, prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, koja se nalazi u ribama poput lososa i u orasima, dokazano poboljšava funkciju mozga i smanjuje simptome depresije i anksioznosti. Također, prebiotička i probiotička hrana poput jogurta i kiselog kupusa može imati pozitivan učinak na crijevnu floru, što je usko povezano s emocionalnim zdravljem.
Zašto onda ne koristimo te alate? Lako je posegnuti za brzim rješenjima i za hranom koja nam trenutačno popravlja raspoloženje, ali dugoročno gledano, to ima teže posljedice na mentalno zdravlje. I one su stvarne.
Što možemo učiniti?
Prehrana je samo jedan od faktora koji utječe na mentalno zdravlje, ali to je faktor koji mi možemo kontrolirati. Dakle, umjesto da ignoriramo važnost prehrane, trebali bi stvarno početi promišljati o tome što jedemo. I to je teže nego se čini jer nas sve vuče na drugu stranu. Važno je educirati se o tome kako određene namirnice mogu poboljšati naše mentalno zdravlje i kako bi nutricionizam mogao postati osnova u prevenciji i liječenju mentalnih bolesti. Iako je promjena prehrambenih navika izazov, važno je shvatiti da naša mentalna dobrobit često zavisi od našeg svakodnevnog izbora hrane.
Budućnost mentalnog zdravlja možda leži i u jednostavnoj promjeni i umjesto da ignoriramo vezu između hrane i našeg emocionalnog stanja, možda bi bilo bolje da je prihvatimo kao ključni alat u borbi za bolje mentalno zdravlje.
Naša prehrana nije samo za tijelo,nego stvarno utječe na um. Koliko puta smo čuli priče o ljudima koji su promjenom prehrane promijenili neka stanja za koja nisu mislili da je moguće? Povezanost između hrane i mentalnog zdravlja ne smije biti zanemarena. Kroz promjenu prehrambenih navika možemo ne samo poboljšati fizičko zdravlje, već i osigurati emocionalnu ravnotežu. Zašto onda i dalje ignoriramo ovu činjenicu? Zato što je lakše, kratko, bolno i jasno.
Fotografije: Pinterest
