PROČITAJ

Minimalizam i mentalno zdravlje: Kako smanjenje količine stvari utječe na razine stresa

22. kol
a Lifestyle

Nakon povratka na posao, odjednom se čini kao da nam sve više stvari visi nad glavom. I dok je većina tih stvari na mentalnoj razini, možda nismo ni svjesni koliko stvari i njihova količina utječu na naše raspoloženje i osjećaj brige. 

Nedavno smo pisali o underconsumption trendu koji uzima sve veći mah u online svijetu. Iako je teško procijeniti koliko će se on zadržati i koliko ćemo se stvarno naviknuti sve stvari stvarno iskoristiti do kraja, često zanemarujemo minimalizam u samom životnom prostoru. Negdje sam pročitala 

“Svaka, ali baš svaka stvar u vašem stanu zahtijeva vašu brigu, a samim time i vrijeme.”

Minimalizam nije samo trend u dizajnu interijera ili modnom stilu; on ima dubok utjecaj na naše mentalno zdravlje. Oslobađanje od suvišnih stvari može donijeti nevjerojatnu emocionalnu ravnotežu, smanjiti stres i pomoći nam da živimo ispunjeniji život. On može ući u sve sfere – stan, kako vam je pretrpan laptop, auto, odjeća, ladica “svaštara”. Ali stvarno, bez obzira na preferencije u uređenju, ako stalno nešto moramo pomaknuti pa vratiti, ako nas živcira nešto što nam svoje mjesto i jednostavno se osjećamo prenatrpano stvarima – možda nismo ni svjesni koliko to utječe na naše mentalno zdravlje i osjećaj preplavljenosti. 

Mentalni teret koji sa sobom donosi previše stvari

Posjedovanje stvari, iako privremeno zadovoljavajuće, često može postati izvor stresa. Kako se broj stvari povećava, povećava se i naš osjećaj odgovornosti. Svaka stvar koju posjedujemo zahtijeva našu pažnju – treba je održavati, organizirati, pronaći joj prostor. Pretrpani prostori čest, iako toga nismo odmah svjesni – odražavaju i preopterećenje naših glava. A nered, bilo fizički ili mentalni, može stvoriti osjećaj kaosa i preplavljenosti – ako imamo kombinaciju onda je logično da će razine stresa biti (pre)velike. 



To su pokazala i istraživanja – pretrpani prostori mogu povećati razinu kortizola, hormona stresa. Kad nas okružuje previše stvari, naš mozak konstantno prima informacije koje obrađuje, što povećava mentalno opterećenje. Minimalizam, s druge strane, pomaže u smanjenju ovih stimulacija, omogućujući nam da se fokusiramo na ono što je zaista važno.

Rješavanje viška stvari je oslobađajuće

Proces oslobađanja od nepotrebnih stvari nije samo fizički čin – on ima duboku emocionalnu dimenziju. Svaka stvar nosi sa sobom određenu priču ili sjećanje, a često ih čuvamo ne zbog njihove korisnosti, već zbog emocionalne povezanosti. Ali, često se previše vežemo za stvari i dajemo veću vrijednost nego što zapravo imaju. 

Deklariranje, ili čišćenje prostora od suvišnih stvari, pomaže nam da prepoznamo i razdvojimo materijalno od emocionalnog. To je prilika da otpustimo ono što više nije relevantno i stvorimo prostor za nova iskustva. Taj proces može biti oslobađajući, jer se fokusiramo na ono što nam stvarno treba i može nam donijeti jasnoću. Naročito nakon povratka s godišnjeg kad je kontrast između obaveza i bezbrižnog provođenja vremena na godišnjem poprilično velik. 

Veći fokus

Jedan od ključnih principa minimalizma je fokus na ono bitno. Kada smanjimo materijalne distrakcije, otvaramo prostor za prioritete što često može dovesti do otvaranja vremena kojeg prije nismo pronalazili. Umjesto da težimo gomilanju stvari, počinjemo se pitati što nam stvarno treba da bismo bili sretni i ispunjeni.

To nas oslobađa od stalne potrebe za posjedovanjem i omogućuje nam da revidiramo što nam stvarno treba. 

Prostor za odmor i refleksiju 

Prostori u kojima živimo često odražavaju naš unutarnji svijet. Kada je naš dom pretrpan, teško je pronaći mjesto za odmor i refleksiju. Nije slučajnost da mnogi čišćenje nazivaju katarzičnim iskustvom i da se čak preporučuje kao alat za smanjenje stresa. 



Zdraviji Odnos s Potrošnjom

Minimalizam također potiče zdraviji odnos s potrošnjom. Umjesto da kupujemo impulzivno, učimo razlikovati između potreba i želja. Svaka kupnja postaje svjesnija, a posjedovanje stvari postaje promišljeno, a ne automatsko.

Ovaj svjestan pristup trošenju smanjuje osjećaj krivnje i anksioznosti koji često prate prekomjernu potrošnju. Kada trošimo manje, brinemo manje o financijskom stresu i osjećamo se slobodnijima. Također, oslobađamo se pritiska da se stalno natječemo s drugima u materijalnom smislu.

Vrijeme, vrijeme, vrijeme

Svi želimo samo malo više vremena. Vremena za odmor, uživanje i življenje. Kako bi si olakšali i smanjili podražaje i obaveze kojima smo izloženi možemo si pokušati sami olakšati. Ako je stvaranje više prostora nešto što bi moglo pomoći – stvarno se isplati probati. Ali stvarno probati – ne očekivati da će se sve riješiti u dva sata. Raščišćavanje je proces koji može trajati – nekad i mjesecima, ali svi koji su pokušali kažu da se isplati. 

Uvođenjem minimalizma u život ne mijenja se samo način na koji organiziramo svoj prostor, već i način na koji percipiramo stvari i našu potrebu za njima. Dugoročno, to može dovesti do značajnog poboljšanja emocionalne ravnoteže i sveukupnog mentalnog zdravlja. I manje dosadnog posla, a to si uvijek želimo. 

Fotografije: Pinterest

Teme