Izlet na Sljeme je stvar tradicije. Često idemo nedjeljom (kao i pola zagreba), ali se ulovimo kako uvijek, gotovo bez razmišljanja idemo istom stazom. A Sljeme stvarno nudi opcije za svakoga. Koje su najbolje staze na Sljemenu?
Najbolje staze na Sljemenu
Rijetko što napuni baterije i isprazni glavu kao planinarenje. Sljeme nedjeljom jedna je od onih stvari koje, ako živite u Zagrebu, ili radite redovno ili tek trebate otkriti. Iako su drugi dani naravno manje gužvoviti, nedjelja se ulovila. Neki vole Puntijarku, neki Lugarnicu, ali ipak će staza odrediti na koju se stazu popeti.
Svatko imaosobne preferencije, težinu koju može (ili želi podnijeti), ali svakako bismo preporučili ponekad otkriti i penjati nekim novim putevima na najdražem nam Sljemenu.
1. Bikčevićeva staza, klasični uspon koji svi znaju
Ako postoji staza koja je sinonim za Sljeme, to je Bikčevićeva. Polazi s okretišta u Mihaljevcu, uzdiže se kroz šumu prema Puntijarki, i završava svega nekoliko minuta ispod vrha. Duga je oko 5,6 kilometara, a oduzet će vam između sat i pol do dva i pol sata, ovisno o tempu, kondiciji i broju pauza za „samo da malo pogledam“. Okvirno je recimo oko sat i pol uspona za prosječnog amaterskog penjača, rekli bismo.
U gornjem dijelu zna biti strma, ali zato pruža pravi osjećaj planine. Miris zemlje, tišina šume i povremeni pozdrav slučajnog planinara stvaraju dojam da ste daleko od grada, iako ste, realno, još uvijek unutar njegovih granica.
Savjet: Ponesite dovoljno vode jer na stazi nema izvora, osim na samom početku. Na kraju vas čeka dom Puntijarka, a preporuke su grah, štrudla, topla juha, purica s mlincima i osjećaj pobjede na vrhu.
2. Leustekova staza, najpoznatija, najpopularnija i često najgužvovitija
Leustekova staza počinje iz podsljemenske zone, kod Prilaza Gjure Deželića, i penje se prema vrhu kroz guste bukove šume. Duga je oko devet kilometara, s umjerenim nagibom koji se postupno povećava.
To je staza koju biraju oni koji vole ritam koji je bez naglih uspona, ali s osjećajem da cijelo vrijeme polako, sigurno napredujete. Cijelim putem prati vas žubor potoka Kraljevca i klasično predivna sljemenska šuma.
Na vrhu vas čeka Vidikovac, Tomislavac ili samo travnata padina s pogledom prema Zagorju, savršeno mjesto za odmor i kavu iz termosice.
Zanimljivost: Nazvana je po inženjeru Josipu Leusteku, zaslužnom za mnoge planinarske putove po Medvednici krajem 19. stoljeća. I dan-danas, kad hodate njome, osjećate tu preciznost i logiku u trasi – kao da vas staza sama vodi.
3. Staza Bliznec, Slap Sopot; kratka, ali šarmantna
Ne morate uvijek ići na vrh da biste doživjeli Sljeme.
Ruta od Blizneca do Slapa Sopot savršena je za laganu šetnju ili obiteljski izlet. Polazi kod Parka prirode Medvednica, a vodi vas poučnom stazom uz potok, kroz gustu šumu i mir koji prekida samo cvrkut ptica. Do slapa treba otprilike pola sata laganog hoda, a Sopot, visok oko devet metara, posebno je impresivan nakon kiše. Zvuk vode koja se obrušava niz stijene djeluje gotovo meditativno.
Za one s više energije: Od slapa možete nastaviti prema planinarskom domu Risnjak, još sat vremena ugodne šetnje kroz prirodu.
4. Do doma Risnjak, staza za one naprednije
Risnjak je jedan od onih planinarskih domova koji ostanu u sjećanju. Ne samo zbog hrane (i da, ona je izvrsna), nego i zbog atmosfere, mir, zvuk vjetra kroz stabla i osjećaj kao da ste pronašli skriveno utočište.
Do njega se može doći iz više smjerova, ali najčešće se polazi iz Blizneca. Dva sata laganog, ali postojanog uspona. Staza prolazi kroz guste šume, tihe i hladne, i idealna je za one koji žele izbjeći gužvu.
Kad dođete do doma, obavezno probajte domaću juhu i palačinke s borovnicama. I možda, samo možda, poželite ostati još malo.
5. Medvedgradska staza i povijest koju doživite putem
Ako volite kad izlet ima i priču, onda je Medvedgrad savršen izbor. Uspon počinje kod Šestinskog lagvića i vodi do srednjovjekovne utvrde koja se uzdiže iznad Zagreba. Ovdje ne idete samo planinariti nego idete nešto i vidjeti, možda i naučiti. Pogled s Medvedgrada puca na cijeli grad i prizori putem su stvarno nesvakidašnji.
Do Medvedgrada ćete stići za otprilike sat vremena, a ako imate volje, možete nastaviti dalje prema vrhu (oko dva sata dodatno). Za mnoge je to idealan „light“ izlet, s kulturnom notom i savršenom fotografijom za kraj.
6. Iz Gornjeg Stenjevca, mirniji put za one koji traže tišinu i klince
Zapadna strana Medvednice često ostane u sjeni popularnih staza, ali upravo tu leži njezin šarm.
Ruta iz Gornjeg Stenjevca prema Sljemenu duga je oko osam kilometara i prolazi šumskim puteljcima, djelomično makadamom. Rjeđe je korištena, što znači da ćete najveći dio puta imati samo tišinu i prirodu za društvo.
7. Kombinacija Leustekove i Bikčevićeve, za one napredne penjače
Za one koji žele cijeli doživljaj, predlažemo kružnu varijantu: uspon Leustekovom, spust Bikčevićevom.
Na taj način izbjegavate povratak istim putem, a dobijete dvije različite perspektive iste planine. Ovisno o tempu i duljini pauza, cijela tura traje oko pet sati. Na vrhu se možete okrijepiti, produžiti do Tomislavca, a onda se lagano spustiti prema Mihaljevcu.
To je pravi jednodnevni izlet i fizički izazov i mentalni odmor.
Sljeme je za zagrepčane više od planine
Sljeme ne može dosaditi. Iako uvijek treba otkrivati nova mjesta, staze i obzore, uvijek je nekako najjednostanije rješenje, a rezultat nas baš nikad ne razočara. Sljeme svojom tradicijom, tolinom i osjećajem postignuća kad se popnemo zbilja nudi nešto posebno. Ali ono što i sami nekad zaboravimo je da pruža i mogućnost za upoznavanje novih staza i potpuno drugačijeg iskustva. Najbolje staze na Sljemenu su one koje vam u tom trenutku odgovaraju.
