Self-help industrija je u konstantnom porastu. Bilo da se radi o knjigama, tečajevima ili nekim radikalnijim promjenama – čini se da kupaca i ljudi koji si žele pomoći uvijek ima. U posljednjih nekoliko godina najveći porast se dogodio u sferi life coach industrije koja je od nečega rezerviranog samo za nekolicinu ljudi postala nešto normalno i, čini se, potrebno.
Kako je sve počelo?
Self help industrija nije nastala u 21. Stoljeću. Od kad se prvi put pojavila ovakva ideja do danas doživjela je razne preinake, pravce i metoda, ali oduvijek je postojala potreba ljudi da si pomognu i da dignu svoj život na novu razinu.
Knjiga Samuela Smilesa – “Self-help”, objavljena je 1859. Ta knjiga danas se smatra pretečom svih self help knjiga i popratnih proizvoda koje nas danas okružuju. Do danas je jedna od najuspješnijih knjiga o samopomoći u povijesti.
U svojoj knjizi, Smiles je predstavio ideju samoosnaživanja kroz pristup životu “nikad ne odustaj od sebe”. Njegova knjiga “Self-help” je preko noći postala tadašnji best seller i otvorila put cijeloj jednoj novoj industriji koja je prepoznala stvar koju je najlakše naplatiti – samoostvarenje i emocije.
Nakon tog pojavljivanja, self help je polako rastao, ali sve do 1960-ih i 1970-ih nije dosegnuo svoj puni potencijal. Vrijeme revolucija, dobivanja prava i rušrenja sustava bilo je idealno da ova industrija doživi puni zamah i pažnju. To su bile najbolje godine za self-help industriju koja je tada počela nezaustavljivo rasti. Porast nezaposlenosti mladih, nepovjerenje u sustav i odluke rodila se generacija koja je stvarno vjerovala da može promijeniti stvari. Generacija koje je vjerovala u samoostvarenje i samoispunjenje, ali im je za to trebala pomoć. Iako su ljudi tek učili da imaju bilo kakav utjecaj nad svojom sudbinom i životima, ta ideja im se svidjela više od dotad prisutne – da su pasivni promatrači i djeluju isključivo unutar sustava. To je, u kombinaciji s generacijom koja je odrasla u doticaju sa psihodelicima, pomoglo u nastanku pokreta za puni ljudski potencijal.
Unatoč raznim promjenama tijekom desetljeća, self-help nikada nije napustio prvu ideju svog osnivača: "Nebo pomaže onima koji pomažu sami sebi."
Poslovna prilika
Kao i sve ostalo, online se može kupiti skoro sve. Završiti faks, postati fotograf, pisac ili naučiti svirati. Ili – sve češće pomoći ljudima da to postanu.
Industrija koja je do prije nekoliko godina bila rezervirana samo za šačicu ljudi – danas je toliko dostupna svima i sve više ljudi je spremno uložiti svoj novac u online coach-eve, tečajeve i prilike.
Self help industrija time je dobila cijelu jednu novu platformu i mogućnosti koje prije nisu postojale. Svatko, ali doslovno svatko može nuditi usluge u toj domeni. Bez obzira na osjetljivost teme, i bez obzira na to što takve usluge generalno imaju tendenciju kupiti ljudi koji u nekom segmentu trebaju pomoć – regulativa ne postoji.
Ne smijete se nazvati psihologom na Instagramu, ali istovremeno se smiju prodavati tečajevi koji nude alate koji imaju uporište u psihologiji. Umjesto papir trpi svašta – internet stvarno trpi svašta.
Utjecaj na današnje generacije
Milenijalsi, a posebno generacija Z danas daju sve od sebe kako bi si pomogli.
Društvene mreže imaju tendenciju predstaviti tuđe živote boljima od naših. Svi se uvijek bolje zabavljaju, više putuju i zarađuju. Ako uzmemo u obzir da prosječan screen time danas iznosi 5 sati i 30 minuta – skoro pola dana upijamo tuđe živote. To nas, u kombinaciji s konstantnim vijestima, ostavlja s osjećajem povećane tjeskobe, depresije i kao da nešto nije u redu s našim životima . A tko ima odgovor na ovo pitanje? Naravno, self-help industrija koja u ovim trenutcima uskače kao spasitelj.
Nešto što će nam pomoći da riješimo probleme i razbijemo ciklus u kojem smo se našli. Ovo ne nudi instant rješenje kako imati bolji život preko noći, ali nudi nadu da je moguće – i to je glavna stvar za koju se ljudi, naročito oni koji se osjećaju iz love. Sve češće se, u svakodnevnom govoru koriste termini kao što su – postavljanje granica, toksičnost i gastlightining. I to sve stoji, ali bez poduzimanja akcija ostaje samo potreba za još i još takve literature i alata. Stvara se ovisnost o konzumiranju takvog sadržaja koji nam bez poduzimanja akcija daje privid da poboljšavamo život.
Životni stil
Specifično za današnje vrijeme je mogućnost promjene. Karijere, partnera, mjesta življenja ili nečeg desetog. Za milenijalse, a naročito generaciju Z specifično je i drugačije od svih prijašnjih generacija da preživljavanje više nije u fokusu.
Više smo usredotočeni na kvalitetu života i naše želje. Sve je to pozitivno i uz brdo besplatne literature može se puno naučiti o osobnom razvoju. Opasnost leži u, još uvijek, nereguliranom tržištu self-help industrije. A tu pričamo o ozbiljnim stvarima – doticanju psihe već ionako ranjivih i izgubljenih ljudi. Koji će u potrazi za boljim platiti i primjenjivati savjete osoba koje nisu nužno stručne ni obrazovane u tom osjetljivom području. S obzirom na brzo širenje industrije, trebat će još vremena da se to izregulira i da pravila budu jasnija što i dalje ostavlja prostor onima koji u tome vide priliku za sebe i samo zaradu.
Fotografije: Unsplash, Fubiz
