/Piše: Anamarija Virant/
Navike su nam sve bolje, a ortoreksija sve veća. Pošast modernog doba postaje opsjednutost s onime što unosimo u sebe, kako se hranimo i kako živimo. Ali koliko smo opušteni?
Ortoreksija i opsjednutost zdravljem
/Piše: Anamarija Virant/
Navike su nam sve bolje, a ortoreksija sve veća. Pošast modernog doba postaje opsjednutost s onime što unosimo u sebe, kako se hranimo i kako živimo. Ali koliko smo opušteni?
I stvarno, koliko god je poželjno da su nam navike bolje, da pazimo što radimo, jesmo li postali opsjednuti načinom na koji živimo i što jedemo? Ponekad se čini da je lakše pratiti događanja u svijetu od toga koliko proteina smo unijeli taj dan. Trenutačno živimo u eri kad se pokušavamo maksimalno optimizirati i biti najbolja verzija sebe, što god to značilo. Naročito je to popularno kad uđemo u tridesete. Što iz potrebe što iz svih mogućih pritisaka kojima smo izloženi. Koliko kod imamo više saznanja o zdravlju i važnosti onoga što unosimo u sebe, jesmo li se ikad zapitali koliko je važno samo se opustiti?
Ortoreksija, poznata i kao ortoreksija, je poremećaj prehrane koji se karakterizira opsesivnom brigom o „zdravoj“ ili „čistoj“ hrani. Iako nije službeno klasificirana kao dijagnoza u DSM-5 (priručnik za mentalne poremećaje), sve više stručnjaka prepoznaje da može imati ozbiljan utjecaj na fizičko i psihičko zdravlje.
Neki od najčešćih simptoma su:
Kako znati da smo zaglibili?
Iako većina ljudi neće skliznuti u poremećaj, valja se zapitati koliki dio naših života odlazi na razmišljanja jedemo li, spavamo i živimo li na prav način?
Jednom kad nam se pojavi određena problematika u životu, logično je i poželjno da se okrenemo zdravoj prehrani i zdravijem načinu života. Ali, često zaboravimo koliko je važno samo živjeti. Možda će nas kvalitetno druženje s prijateljima uz čašu vina napuniti više od savršeno kurirane clean prehrane za taj tjedan?
Utjecaji izvana
Ortoreksija se danas sve češće pojavljuje i zbog načina na koji se o hrani i zdravlju govori u modernoj kulturi. Na društvenim mrežama često se promovira ideja “savršene prehrane” – bez šećera, bez glutena, bez aditiva, bez “toksične” hrane. Iako dio tih savjeta može biti koristan, problem nastaje kada ljudi počnu vjerovati da moraju jesti apsolutno savršeno da bi bili zdravi. Influenceri, wellness trendovi i razni nutricionistički savjeti često pojednostavljuju stvari i stvaraju osjećaj da je hrana stalno ili potpuno dobra ili potpuno loša. U stvarnosti, prehrana je puno kompleksnija i većina stručnjaka naglašava ravnotežu i umjerenost, a ne savršenstvo.
Važno je razumjeti da zdrava prehrana treba biti fleksibilna, a ne stroga. Hrana nije samo gorivo za tijelo nego i dio društvenog života, kulture i užitka. Kada osoba izgubi tu fleksibilnost i počne osjećati strah ili tjeskobu oko hrane, to može biti znak da odnos prema prehrani nije više zdrav. Još jedna stvar koju stručnjaci često naglašavaju je da zdravlje ne ovisi samo o hrani. Na njega utječu i san, stres, kretanje, odnosi s drugim ljudima i mentalno zdravlje. Ako briga o “zdravoj” prehrani počne stvarati stres i izolaciju, onda ona zapravo može imati suprotan učinak od onoga što želimo. Zato se danas sve više govori o konceptu opuštenog i svjesnog odnosa prema hrani, ideji da je u redu jesti raznoliku hranu, ponekad uživati u slatkom ili “nezdravom” obroku i ne osjećati krivnju zbog toga.
Važno je paziti na sebe, ali u svim segmentima, ne samo optimizirati se kao neki stroj jer na kraju dana, niti to možemo niti bismo tome trebali težiti. I ne, ne moramo skliznuti u ortoreksiju da bi pretjerivali. Ključ je kao i uvijek u balansu kojeg je danas sve teže postići, baš zato moramo osvještavati koliko smo strogi prema sebi.
Možda se treba i zapitati zašto smo toliko opsjednuti sobom i donosi li nam to išta osim stresa?
Fotografije: Pinterest
