Da živimo u eri (pre)kratkog sadržaja nije nikakva novost. Izloženi smo ogromnom broju kratkih videa, isječaka članaka – opet u video formatu, reelsi, zapravo više manje sve što konzumiramo je kratko, brzo i napadno.
Kratke forme sadržaja mijenjaju sve
Kažu da su danas naša pažnja kao i podaci, dvije najvrjednije valute za koje se svi pokušavaju izboriti. Zato, kratke forme sadržaja nisu samo trend – one su promijenile način na koji živimo, radimo i komuniciramo. TikTok videi, Instagram Reels i YouTube Shorts preplavili su naše ekrane i transformirale kako percipiramo i upijamo informacije. Više ne možemo reći da će to promijeniti način na koji učimo, radimo ili razmišljamo. To se već dogodilo, možemo samo pogledati kako je to utjecalo i kako će nastaviti utjecati na društvo.
Attention span koji je doslovno manji od zlatne ribice
Koliko puta smo čuli rečenice tipa “Ma danas više nitko ne čita”, koliko puta su ljudi pogrešno shvatili neki video ili tekst samo zato jer mu nisu poklonili dovoljno vremena za shvatiti što nam se htjelo poručiti. Jer jurimo dalje, do idućeg jako bitnog videa od 15 sekundi.
Vjerojatno ste svi čuli da prosječan attention span danas iznosi samo osam sekundi – kraće nego kod zlatne ribice. Trebamo biti svjesni da to nije rezultat prirodnog razvoja, već posljedica velikog preopterećenja informacijama. Svakodnevno konzumiramo stotine fotografije, videa i poruka, dok nam algoritmi neumorno serviraju sadržaj koji smatraju relevantnim. Taj konstantan priljev podataka tjera nas na (pre)brzu obradu informacija i ostavlja minimalno vremena za promišljanje i dublju analizu bilo čega. Čak i ako se jako trudimo i ako nas tema zanima. Dakle, došlo je do toga se moramo boriti i pronaći prostora za procesuirati informacije koje su nam stvarno važne.
Ovo je važnije nego što bi nam se na prvu činilo. Tako su odluke često temeljene na prvim dojmovima, a smanjenje attention spana znači da su ljudi skloniji emotivnim reakcijama nego racionalnim - koje bi trebali uključiti naročito kod nekih kupnji i donošenja odluka. I zato je sve više informacija koje su tu prije svega da potiču šok, smijeh, empatiju, gađanje - sve imaju prednost pred onima koje zahtijevaju dublje razumijevanje.
Život u vrtlogu podražaja
Pristup informacijama više nije samo beskonačan nego je konzumaciju gotovo nemoguće izbjeći. Nekad je to bilo revolucionarno, ali danas sve više ljudi, često i nesvjesno osjećaju posljedice takvog preopterećenja informacijama. Prosječna osoba provede više od sedam sati dnevno na internetu (!), izložena tisućama različitih oblika sadržaja. U takvim uvjetima, poruke koje su kratke i vizualno upečatljive imaju najveću šansu probiti se kroz buku. I zato – brže, glasnije i šokantnije najbolje prolazi.
Ali, naravno da su tu brojni rizici. Površna konzumacija smanjuje našu sposobnost kritičkog razmišljanja. Kada sve što vidimo traje 15 sekundi, često nemamo vremena ni motivacije za postavljanje pitanja: Je li ovo točno? Tko je autor? Što ovo znači za mene i koja je poruka?
Novi standard komunikacije
Ipak, kratke forme, donijele su i pozitivne stvari sa sobom. Njihova najveća snaga je i u jednostavnosti. Ljudski mozak prirodno preferira jasno strukturirane informacije koje ne zahtijevaju velik kognitivni napor. Viralni sadržaji, poput razno raznih izazova, brzih recepata ili edukativnih formata s jasno istaknutim glavnim porukama, dokaz su kako kratki formati mogu biti jako učinkoviti u prenošenju željene poruka.
Brendovi su brzo prepoznali ovu promjenu i prilagodili svoj način komunikacije. Kampanje koje koriste kratke video formate često postižu veći angažman publike nego tradicionalni oblici oglašavanja. Jedan od primjera je Duolingo koji je na TikToku izgradio brend s humorističnim i autentičnim sadržajem i došao do milijuna novih korisnika diljem svijeta i tako si podignuo popularnost koja za ovu platformu više nije bila moguća na tradicionalnim kanalima.
Emocionalne posljedice
Ipak, brzina na koju smo se navikli ne dolazi bez posljedica. Kontinuirana izloženost kratkim, intenzivnim formama može postići upravo suprotan efekt – da nijednu poruku koju nam se toliko trude prenijeti zapravo ne percipiramo. Naš mozak ostaje u stalnom stanju pripravnosti, pokušavajući obraditi što više podataka u što kraćem roku. Dugoročno, to može narušiti mentalno zdravlje, povećati anksioznost i smanjiti sposobnost koncentracije.
Osim toga, kratki sadržaji vrlo često ne mogu obraditi teme na dovoljno duboki i željeni način. Neke teme ipak zahtijevaju vrijeme za objašnjenje, za širi kontekst. Kratki video o mentalnom zdravlju mogu izostaviti neke jako bitne informacije koje mogu postići suprotan učinak.
Veća transparentnost informacija
Kratke forme omogućile su pristup znanju na način koji prije nije bio moguć. Edukativni sadržaji, čak i u najkraćem formatu, mogu inspirirati tisuće i potaknuti na neku vrstu akcije. Na primjer, brzinski pregledi povijesnih događaja, osnove nekih tečajeva ili zdravstveni savjeti sada su dostupni svima, bez obzira na dob, obrazovanje ili geografski položaj i bilježe milijune pregleda. Ali, treba biti svjestan da oni nude samo jako mali uvid u temu i da im je glavni zadatak stimulirati naš mozak da se zadržimo tih nekoliko sekundi.
Ne moramo skroz prestati konzumirati takav sadržaj (a vjerojatno to ni ne možemo), ali razumijevanje utjecaja koji ima na nas je dobar početak. Svjesno korištenje digitalnih platformi, kritičko razmišljanje i postavljanje granica mogu pomoći u očuvanju pažnje i mentalnog zdravlja i na kraju dana – jednostavne koncentracije da izvršimo zadatke koji nas čekaju.
Fotografije: Pinterest
