Godina je počela. Službeno danas rekla bi. Ovo je, kako kažu najponedjeljkastiji ponedjeljak ikad. Ne bi se ipak složila točno s time, jer je sutra praznik, ali prvi ponedjeljak ove godine je ovdje.
Osjećaj novog početka
Svake godine volim napisati tekst o početku Nove godine. Iako je sve već rečeno, iako se svake godine pišu tekstovi za početak nove godine, volim i na taj način dati neki značaj Novoj godini. Ne znam ni sama zašto.
Kako je sve počelo?
Iako i sama donosim novogodišnje odluke (kojih se najčešće ne držim cijele godine) nikad zapravo nisam razmišljala zašto to radimo i kako je sve počelo. Ako ste isti, ovo je jedan kratki pregled naših Novih godina i što su one značile. Kao i s većinom stvari, povezane su s vlasti, carevima i sličnim likovima. Naravno. Ali, ima i pozitivnih stvari u svemu tome.
Tradicija novogodišnjih odluka seže tisućama godina unatrag i puno je starija nego što se na prvi pogled čini. Najraniji zapisi o sličnom običaju potječu iz starog Babilona, prije otprilike četiri tisuće godina. Babilonci su novu godinu slavili tijekom proljetnog festivala Akitu, koji je trajao dvanaest dana i bio snažno povezan s obnovom prirode, društvenog poretka i odnosa s bogovima. U tom su razdoblju davali obećanja da će vratiti posuđene predmete, podmiriti dugove i ispuniti određene obaveze, vjerujući da će im bogovi zauzvrat osigurati sreću i stabilnost u godini koja dolazi. Iako se te obaveze ne mogu usporediti s današnjim osobnim ciljevima, smatraju se jednim od prvih oblika onoga što danas nazivamo novogodišnjim odlukama.
Nakon propasti Rimskog Carstva, jedinstveni datum početka godine ponovno se gubi. Tijekom srednjeg vijeka u Europi se Nova godina slavila na različite datume, ovisno o regiji i crkvenim običajima, uključujući 25. ožujka, 25. prosinca ili čak Uskrs. Tek s uvođenjem gregorijanskog kalendara u 16. stoljeću, Katolička crkva ponovno potvrđuje 1. siječnja kao početak godine, a s vremenom taj datum postaje standard i u većini drugih dijelova svijeta.
Zima kao hibernacijski period, a trebamo donositi odluke
Zapravo, osobno, bi mi puno više imalo smisla da se nova godina cijeli New year, new me, događa na proljeće, a ne kad počinje siječanj koji je, onako jedan dosta zeznut mjesec. A, možda je to baš tako jer očekujemo da mora biti novi početak i nešto super i velebno, kad on jednostavno nije za to. I baš zato je, nepravedno, dobio lošu reputaciju. Valjda. Ne znam zašto toliko razmišljam o samom konceptu Nove godine, ali zapravo sam samo u tom moodu da je završio jedan ciklus i počeo Novi.
U svakom slučaju, zanimljivo mi je pratiti što se stvarno dogodi s tim svim odlukama i kako se taj osjećaj nečeg novog brzo izgubi prolaskom prvog mjeseca nove godine. I onda zaključujem da svrha novogodišnjih odluka ni ne mora biti baš u njihovoj provedbi, evo i zašto to mislim.
Kolektivno zajedništvo i veselje
Ljudi imaju snažnu potrebu za simboličnim novim počecima, a Nova godina predstavlja jedan od rijetkih univerzalno prihvaćenih trenutaka u kojem kolektivno zatvaramo jedno poglavlje i otvaramo drugo. Taj prijelaz stvara osjećaj da prošle pogreške, neuspjesi ili loše navike mogu ostati „iza nas“, dok se budućnost čini čišćom i otvorenijom za promjenu.
Psiholozi ovaj fenomen često povezuju s konceptom takozvanog fresh start effecta, odnosno učinka novog početka. Istraživanja pokazuju da su ljudi motiviraniji za promjene u trenucima koji jasno razdvajaju „prije“ i „poslije“, poput rođendana, početka nove školske godine ili upravo Nove godine. Datum sam po sebi nema moć promjene, ali mu mi pripisujemo značenje koje pojačava osjećaj kontrole, nade i mogućnosti da postanemo bolja verzija sebe. Novogodišnje odluke također imaju snažnu društvenu dimenziju. Budući da ih donosi velik broj ljudi u isto vrijeme, one postaju dio kolektivnog narativa o samopoboljšanju. Razgovori o ciljevima, planovima i promjenama stvaraju dojam da je promjena ne samo moguća, nego i očekivana. U tom smislu, odluke više nisu isključivo individualna stvar, već i odgovor na društveni pritisak da budemo produktivniji, zdraviji, uspješniji i discipliniraniji.
I baš zato, unatoč činjenici da velik dio novogodišnjih odluka ne opstane dugoročno, njihova svrha nije nužno u savršenoj provedbi.
Fotografije: Pinterest
