PROČITAJ

Umjetnost postavljanja jasnih i ostvarivih ciljeva

09. ruj
a personal development

Postavljanje ciljeva jedna je od najvažnijih stvari koju možemo naučiti. Kad imamo jasno definiran cilj i korake koji nas do njega vode – sve je puno lakše ostvariti. Bez jasno definiranih ciljeva, skloniji smo lutati bez osjećaja svrhe, trošiti vrijeme na nebitne zadatke i osjećati frustraciju zbog izostanka rezultata koje želimo vidjeti. 

Što zapravo znači postaviti ciljeve?

Ali, što zapravo znači postavljati ciljeve na učinkovit način, i zašto je to proces koji zahtijeva učenje i disciplinu?

Postavljanje ciljeva temelji se na sposobnosti prepoznavanja onoga što je za nas važno, formuliranju konkretnih planova kako bismo to postigli, ali i praćenju vlastitog napretka prema tim željama. Da bi postavili cilj – moramo znati gdje idemo. Jer, ako nemam smjer teško je znati gdje želimo doći. Za većinu nas, problem s ciljevima ne leži u nemogućnosti da ih postavimo, nego u tome što ciljevi često ostanu previše nejasni, široki ili nedovoljno konkretizirani. Upravo zato je važno razumjeti razliku između apstraktnih želja i dobro definiranih ciljeva.

Prvi korak u postavljanju učinkovitih ciljeva jest postavljanje specifičnih i mjerljivih smjernica. Općenite izjave poput “želim biti uspješan” ili “želim biti zdraviji” teško da će dovesti do stvarnih rezultata, jer nedostaje jasnoća. Umjesto toga, bolje bi bilo formulirati cilj na način koji je konkretan, ovo može biti primjert: “Želim povećati svoju fizičku kondiciju tako da trčim 5 kilometara bez prestanka do kraja sljedećeg mjeseca” ili “Želim dobiti novi, bolje plaćeni posao i poboljšat ću si znanje na način da stupim u kontakt s deset potencijalno zanimljivih ljudi u dva mjeseca.” Ovi ciljevi imaju jasno definiranu krajnju točku i uključuju specifične korake koje treba poduzeti. I ono što je najvažnije imaju vremenski rok – koji je jako važno postaviti. 



Realno vs. neostvarivo

Jedna od ključnih komponenti uspješnog postavljanja ciljeva je i njihova realnost i održivost. Prečesto se ljudi zanesu ambicioznim planovima koji su daleko iznad njihovih trenutnih mogućnosti ili resursa. Iako je važno sanjati veliko, presudno je da se ti snovi temelje na stvarnim okolnostima. U protivnom, nemogućnost postizanja previsoko postavljenih ciljeva može dovesti do demotivacije i osjećaja neuspjeha. Postavljanje realnih ciljeva ne znači ograničavanje ambicija, već prepoznavanje gdje se nalazimo sada i koliko vremena, truda i resursa je potrebno da se dostigne željeno stanje.



Još jedan ključan element uspješnog postavljanja ciljeva jest vremenski okvir. Bez vremenskog ograničenja, ciljevi postaju fluidni i lako ih je odgađati. Vremenski okvir služi kao opipljivi dio cilja i podsjetnik na to da je napredak potreban sada, a ne u tamo nekom, neodređenom dijelu budućnosti. Postavljanje rokova također pomaže u izgradnji osjećaja hitnosti i strukture koja nas pokreće prema djelovanju jer ako vrijeme “iscuri” cilj se nije ostvario.

Važne komponente postavljanja ciljeva

Naravno – postavljanje ciljeva ne završava samo s formuliranjem želja i rokovima. Da bi zadržali motivaciju i došli do cilja – potrebno je pratiti napredak cijelo vrijeme i bez zadrške. Redovito procjenjivanje gdje se nalazimo u odnosu na svoje ciljeve pomaže nam vidjeti koliko su nam koraci dobro isplanirali, prepoznati što potencijalno radimo krivo i upravo to nam može pomoći da ne izgubimo fokus. Ako, kad nam je teško, možemo pogledati unazad i vidjeti pomake koje smo napravili – to nam može pomoći tijekom našeg puta i pomoći nam da imamo zadani cilj u vidu u ne tako laganim danima. 

Jedan od često zanemarenih aspekata postavljanja ciljeva koji je teško implementirati je fleksibilnost. Svi znamo koliko je život je nepredvidiv i naši ciljevi moraju biti dovoljno fleksibilni da se prilagode promjenjivim okolnostima. Postavljanje krutih ciljeva bez prostora za prilagodbu može nas dovesti do osjećaja frustracije kada stvari ne idu kako smo planirali. Umjesto toga, bitno je prepoznati kada su promjene nužne i prilagoditi svoje ciljeve prema novim izazovima ili prilikama.



Osim toga – naši ciljevi ne bi trebali biti nametnuti od strane društva, obitelji ili prijatelja. A nekad je stvarno teško vidjeti što je naše, a što smo vidjeli i uzeli usput, što mislimo da moramo, a zapravo ne moramo. Što želimo, a što više ne želimo. Što nas koči u postavljanju ciljeva, a što nam pomaže da ih napravimo do kraja. Stvarno uspješni ciljevi dolaze iz unutarnje motivacije i želje da napokon ostvarimo ono što mi želimo, što je nama važno bez obzira na sve vanjske faktore. Ako su ciljevi koje postavimo u skladu s našim vrijednostima i strastima, veća je vjerojatnost da ćemo ostati motivirani i posvećeni njihovom ostvarivanju.



Sve mi to znamo, ali često zaboravimo da su svi ciljevi povezani i da se nikad ne promijeni samo jedna stvar. Dugoročni ciljevi često se ostvaruju kroz niz kratkoročnih ciljeva. Na primjer, dugoročni cilj može biti novi posao, dok se kratkoročni ciljevi mogu odnositi na stjecanje novih vještina, izgradnju mreže kontakata ili rad na određenom projektu. Postavljanje manjih, dostižnih ciljeva na putu prema većim ciljevima pomaže u održavanju fokusa i pruža osjećaj postignuća.

Na kraju,, postavljanje ciljeva je proces koji se stalno razvija i mijenja. Nije dovoljno jednom postaviti cilj i očekivati da će sve ići bez problema – svi smo bili ovdje. Potrebno je stalno preispitivati svoje prioritete, prilagođavati ciljeve i usklađivati ih s trenutnom životnom situacijom, ali i našim promjenama. 

Umjetnost postavljanja ciljeva, zapravo, leži u razumijevanju sebe, svojih ambicija i mogućnosti. Kada naučimo pravilno postavljati ciljeve, lakše se kretati prema onome što stvarno želimo i kad imamo jasne korake lakše je biti ustrajan i kad baš ništa ne ide po planu. 

Sretan nam novi tjedan svima. 



Teme