U posljednjem desetljeću, koncept wellnessa je od dana u spa zoni prerastao u kompleksne rituale koji svakim danom postaju sve širi. Polako se pretvorio iz osobne brige o zdravlju u masovni pokret. Wellness više nije samo individualni odabir već kolektivna preokupacija – od jutarnjih rituala meditacije i organskih smoothieja do skupocjenih wellness retreatova na egzotičnim lokacijama.
Potreba vs. trend
Ova pojava nije samo rezultat želje za zdravijim životom, nego i odgovor na moderni tempo života, sveprisutni stres i potrebu za odmakom kroz praksu koja obećava ravnotežu i smisao.Ali, gdje ima ljudi – ima i brendova i želje za sve većom zaradom.
Sve veća ljestvica o „kvalitetnom self-careu“ dodatno povećava pritisak na pojedince. U 2025. godini wellness nije samo briga o zdravlju, već uključuje i najnovije tehnologije i personalizirane pristupe. Od biometričkih podataka koje prate pametni uređaji do prilagođenih suplemenata temeljenih na genetici, očekivanja su sve veća. Dok su nekada mirni trenuci, poput šetnje prirodom, činili osnovu self-carea, danas se često čini da jednostavni rituali nisu dovoljni. „Ako ne koristite najnoviji gadget za praćenje sna ili ne sudjelujete u luksuznim programima mentalnog detoksa, gotovo se osjećate isključenima iz pokreta,“ kaže sociologinja Lisa Harrington s Instituta za društvene promjene. Pa tako znamo kad nam je san najdublji, kad smo namjirniji, a kad nas naš Oura ring upozorava da ćemo se uskoro prehladiti. Naravno da ovo sve ima jako puno benefits i da je pozitivno, ali činjenica je da smo optimizirali self care do zadnjeg detalja.
Ono što wellness čini toliko privlačnim je taj sinonim cjelovitog zdravlja – tjelesnog, mentalnog i duhovnog. Jer kad kažemo wellnes, ne mislimo nužno na beauty tretman, očekujemo da nam bude bolje i fizički i mentalno. Ali, iza tih privlačnih obećanja skriva se niz složenih pitanja koje sve brojniji kritičari spominju. Oniističu kako je wellness postao još jedan teško održiv trend koji često promovira nedostižne standarde i stvara pritisak koji dodatno opterećuje. Savršena koža, uravnotežena prehrana i mirnoća duha postali su simboli uspjeha, ali i izvor frustracije. “Miran um je novi luksuz” – ali se to toga, prema wellnes industriji, dolazi poprilično kompliciranim i skupim putem.
Društvene mreže imaju ključnu ulogu u oblikovanju ove opsesije. Instagram i TikTok profili prepuni su minimalističkim fotografijama jutarnjih rutina, detoks programima i joga pozama i često predstavljaju iskrivljenu stvarnost. Umjesto autentičnog zdravlja, wellness se ponekad svodi na performans pred masama – dokazivanje pred publikom kako je vlastiti život pod kontrolom i u savršenoj harmoniji.
Ali, što to znači za ljudi koji to gledaju i pitaju se zašto i sami ne mogu pratiti takav tempo? I dok mnogi nalaze pravu utjehu u svojim ritualima ili zdravim navikama, drugi ulaze u začarani krug potrage za savršenstvom. Prema Psihology today – „Stres povezan s pokušajem postizanja ravnoteže paradoksalno je najveći neprijatelj tog balansa.“ Na društvenoj razini, wellness je postao privilegija dostupna uglavnom srednjoj i višoj klasi, dok oni s nižim primanjima često nemaju pristup resursima koji bi im omogućili istu vrstu brige o zdravlju.
Benefit su ipak neosporni
Ipak, unatoč kritikama, wellness ima i neosporne koristi. Otvorio je razgovore o mentalnom zdravlju, povezao ljude s idejom prevencije bolesti i omogućio povratak jednostavnijim navikama koje su nekada bile dio svakodnevice. Yoga, na primjer, više nije samo vježba za tijelo, već i alat za nošenje sa svakodnevnim izazovima.
Ali, pitanje koje ostaje je kako osloboditi wellness od takve komercijalizacije i vratiti ga svima? Možda je odgovor u povratku jednostavnosti – fokus na male promjene koje ne zahtijevaju značajne financijske resurse, ali donose velike promjene u kvaliteti života. Opsesija wellnessom kao i svake društvene preokupacije, odražava dublju potrebu društva – u ovom slučaju, za povezanošću, mirom i smislom.
Fotografije: Pinterest
