Nekad je dobar posao značio stabilnost, sigurna primanja i mogućnost napredovanja kroz jasnu hijerarhiju. Danas se ta definicija poprilično promijenila. Sve više ljudi neovisno o godinama, industriji ili radnom iskustvu – osjeća unutarnji poriv da rade nešto što ima smisla. Ne samo za poslodavca ili tržište, već i za njih same.
Kad egzistencija nije ugrožena – ono što tražimo je svrha
Osjećaj svrhe, unutarnje motivacije i mogućnosti da rastemo kroz rad postali su ključni faktori kada govorimo o zadovoljstvu karijerom. Novo istraživanje Tomorrow University pokazuje da je dvije trećine ljudi spremno napustiti svoj trenutni posao kako bi pronašli onaj koji im daje osjećaj nekog smisla. Nike više najvažnija pozicija, plaća i koliko smo povišica dobili u godinu dana. Sad znamo da to ne garantira sreću i da može voditi u burnout i nezadovoljstvo. Sva istraživanja i razvoj modernog društva vode tome da će na poslovima biti važniji osjećaj unutarnjeg zadovoljstva i sreće nego samo preskakanje stepenica i ostvarivanja onoga što je, pa možemo reći, ostalo u prošlom desetljeću, ili barem ostalo u korona periodu.
Bez obzira na industriju u kojoj radimo ili prirodu našeg posla, znamo osjećaj zadovoljstva kad nešto promijenimo na bolje. Kad ono što radimo, barem na trenutak, ima višu svrhu i kad imamo osjećaj da nije sve bez razloga, samo ispunjavanje zadataka za koje često ne znamo ni zašto ih radimo.
Ali, što svrha stvarno je?
Na pitanje što za njih znači „svrha“ na poslu, gotovo šest od deset ispitanika rekli su da je to upravo kontinuirano učenje i mogućnosti osobnog razvoja kao ključne čimbenike. Vrijednost toga za mentalno zdravlje bila je neosporna čak 90 % sudionika složilo se da rad koji ima svrhu pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Kad smo u fight or flight moodu, teško je vidjeti da smo zapeli i da zapravo želimo promjenu, osjećaj da smo u ravnoteži sa sobom.
“57 % ljudi želi raditi u području koje je u skladu s njihovim vrijednostima.”
Dr. Thomas Funke, suosnivač i izvršni direktor Tomorrow Universityja, o ovim podacima kaže:
„Naše istraživanje pokazuje da ljudi žele više od svojih karijera, no važno je imati na umu da je svrha putovanje. Gotovo 60 % ispitanika definira ‘svrhu’ kao kontinuirano učenje i osobni razvoj. To je proces posvećenosti vlastitom rastu i unutarnjem radu.“
„Nitko sa sigurnošću ne zna kako će izgledati budućnost rada, ali uz očekivanu promjenu 40 % vještina, jedno je sigurno prilagodljivost je ključna za dugoročno održivu karijeru. Obrazovanje igra ključnu ulogu u toj tranziciji. Način na koji učimo trebao bi profesionalcima omogućiti i tehnološku pismenost i razvoj ljudskih vještina kako bi mogli stalno napredovati, graditi ispunjavajuću karijeru i, najvažnije, pozitivno utjecati na svijet. Upravo zato pojedinci, državne institucije, poslovni lideri i obrazovni sustavi moraju zagovarati obrazovni model usmjeren na budućnost model u kojem je svrha u središtu svega.“
Sve je mutnija slika te čuvene “dobre karijere”, sve je jasnije da tradicionalno mjerenje stabilnosti, sigurnosti i plaće više nisu dovoljne. I napokon je sve jasnije da nije sve za svakoga i da neće svatko na istom mjestu pronaći svoju sreću. Ljudi danas traže dublju povezanost s onim što rade i žele osjećaj da njihov rad ima smisla, da pridonose nečemu većem od sebe i da ne stagniraju idućih trideset godina već da uče, rastu i evoluiraju.
Generacija Z zna kako brinuti o svojim potrebama
Posebno među mlađim generacijama, ali sve više i kod onih s više radnog staža, prisutan je osjećaj zasićenosti poslovima koji ne nude prostor za rast, kreativnost i autentičnost. S obzirom na brze promjene na tržištu rada i sve češće promjene karijera tijekom života, potraga za svrhom postaje jedan od ključnih pokretača donošenja profesionalnih odluka. Generacija Z je bila prva koja je rekla i to glasno da im nešto ne odgovara. Da ne daju da ih se iskorištava i da to ne može biti normalno. To što smo mi radili deset sati za minimalac ne znači da je to normalno niti da je to ispravan put i oni su to rekli naglas.
I nije riječ samo o idealizmu podaci sve više pokazuju da je rad koji ima svrhu izravno povezan s boljim mentalnim zdravljem, višom motivacijom i većim zadovoljstvom zaposlenika. Tvrtke koje prepoznaju tu potrebu i nude svojim zaposlenicima mogućnosti razvoja, jasno komuniciraju svoju misiju i stvaraju prostor za doprinos, imaju veću šansu da zadrže i privuku talente. I da zaposle ljude koji se stvarno uklapaju što dovodi i do boljeg poslovnog okruženja.
Ne tako davno, potraga za tom nekom svrhom se opisivala kao “glumatanje” ili “gubitak vremena”, ali danas sve više ljudi razmišlja u smjeru da se jednostavno ne isplati provesti život na poslu koji nas ne veseli i isisava život iz nas.
Fotografije: Pinterest
