Noćni život je stvar prošlosti? Vikend izlazak je bio must – spremanje, odlazak van, drugi dan s prepričavanjem. Tko je bio, jesi ga vidjela? Što je bolje od toga? Čini se da se mlađa generacija ne slaže s tim jer klubovi diljem Europe propadaju.
Noćni život koji nestaje
Neshvatljivo milenijalcima, ali klubovi više ne kotiraju tako visoko. Jednostavno, način provođenja vikenda se promijenio, više je kućnih druženja, više se ostaje kod kuće i generalno se puno stvari preselilo online. Era “self-care vikenda” se proširila i više nije takav problem biti bez planova doma u subotu navečer. Noćni klubovi su nekako oduvijek bili mjesta za bijeg od stvarnosti, opuštanje, upoznavanje ljudi pa i zaljubljivanje. Ali, stvari su se promijenile i plesni podiji diljem Europe sve više ostaju prazni, neki od najlegendarnijih klubova zatvaraju svoja vrata, a cijeli kulturni pokret suočava se s izazovima i gubitcima.
Kako je izvijestio Euroweekly News prošlog listopada, prema podacima Nighttime Industries Association (NTIA), UK je u samo četiri godine izgubio 37% svojih noćnih klubova: 2013. godine u zemlji je bilo 1.700 aktivnih klubova, dok je do 2024. taj broj pao na manje od polovice, s preostalih 787 prostora. A ako se ovi trendovi nastave, klubovi bi mogli u potpunosti nestati do 2030. Godine što bi se prije činilo ludo za izjaviti. Uzroka je puno – kombinacija ekonomskih, kulturnih i utjecaj epidemije. Rast troškova, osobito najma i operativnih troškova, ostavio je mnoge klubove u financijskim krizama.
Pogođene su glavne europske prijestolnice
Statistički podaci pokazuju da Generacija Z konzumira puno manje alkohola od prethodnih generacija. Procjene, poput onih koje donosi The Guardian – kaže da gotovo trećina mladih ljudi sada potpuno apstinira od pijenja alkohola, što je dovelo do velikog pada potrošnje koji je jako uzdrmao tradicionalni ekonomski model noćnih klubova koji su dugo ovisili o prodaji pića, puno više od prodaje ulaznica. Promjene navika i potrošnje u UK-u već je bio vidljiv prošle godine i stečaj lanaca noćnih klubova Rekom UK, koji su upravljali prostorima poput Pryzm i Atik, doveo je do zatvaranja sedamnaest klubova diljem UK-a, uključujući neke od najvećih u gradovima poput Leedsa, Plymoutha i Nottinghama, ostavljajući prazninu u noćnom životu koju manji, butik klubovi jedva da mogu popuniti. Situacija je toliko ozbiljna da je čak i savjetnik gradonačelnika Manchestera pozvao na mjere poput smanjenja poreza i produženja olakšica za najam kako bi se struggling klubovima omogućila šansa za opstanak. Noćni klubovi nose veliki dio ekonomije europskih gradova.
Problem se proteže i na europsku prijestolnicu clubbinga, Berlin, dom kultnih mjesta poput Berghaina, Tresora i Watergatea, koji su također pogođeni krizom. Kako piše Financial Times, Watergate, jedan od najpoznatijih berlinskih klubova, najavio je zatvaranje krajem 2024. godine, navodeći neodržive najamnine i pad broja turista kao glavne razloge. Uprava kluba sa žaljenjem je poručila da su „dani kada je Berlin bio preplavljen posjetiteljima koji vole klupsku scenu – prošli.” Povećani troškovi i strože dozvole dodatno su otežali rad klubova. Mnogi se sada suočavaju s pritužbama na buku od stanara u novoizgrađenim stambenim naseljima, što dodatno ograničava njihovu mogućnost opstanka.
Italija također pruža jasan primjer kako sve navedene promjene mijenjaju noćni život. Prema istraživanju lista Repubblica, koje je posljednjih mjeseci široko dijelilo, zemlja je od 1990. godine izgubila više od polovice svojih noćnih klubova. U posljednjih četrnaest godina zatvoreno je više od 2.100 klubova, a njihova su mjesta zauzeli supermarketi, banke i drugi komercijalni prostori. Pad broja klubova u Italiji usko je povezan s padom broja mladih. Između 1983. i 2006. Italija je zabilježila pad mladog stanovništva od 46%, što je značajno smanjilo potražnju za klupskim iskustvom – jednostavno, manje je mladih koji bi punili plesne podije.
Koje su rješenja i kakva je budućnost?
Noćni život nije samo u službi zabave važan – on je i veliki dio takozvane noćne ekonomije – koja ima veliki učinak u većini svjetskih megapolisa i većih gradova. Tako će pogođeni gradovi će izdvojiti i milijunske iznose za subvencioniranje i spašavanje noćnih klubova, ali hoće li to biti dovoljno?
Teško je procijeniti štos e događa, hoće li ovakvo stanje biti trajno i jesu li se navike zaista promijenile do mjere gdje je neizbježna sudbina noćnog života – propadanje. Ali, činjenica je da je u ovom obliku u kojem je do sada postojao clubbing – više vjerojatno ne može nastaviti postojati.
Naša mladost, noćni život za koji smo živjeli i izlasci više nisu ono što mlađa generacija želi i možda se tome treba prestati toliko čuditi.
Fotografije: Pinterest
