Klimatske promjene odavno nisu tema budućnosti, one su naša svakodnevica. Ali, ono o čemu se i dalje rijetko govori je činjenica da njihove posljedice nisu jednako raspoređene. Upravo iz tog razloga nastao je projekt “Zemlja je žena”, inicijativa koja kroz prizmu ekofeminizma otvara pitanje povezanosti klimatske krize i društvene nejednakosti.
Projekt provodi Forum za održivi razvoj Zeleni prozor u suradnji s Forumom za slobodu odgoja, u sklopu inicijative ECOALITY: mladi i lokalna zajednica za klimatsku i rodnu pravdu, s ciljem da približi javnosti temu koja je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno zastupljena kako klimatske promjene utječu na žene i marginalizirane skupine.
Ekofeminizam, iako globalno prisutan već desetljećima, kod nas tek dolazi u fokus. U svojoj srži povezuje odnos prema prirodi s društvenim odnosima moći i ukazuje na to da su upravo oni koji imaju najmanje resursa često najizloženiji posljedicama klimatske krize. Projekt “Zemlja je žena” zato želi kroz edukativne sadržaje na društvenim mrežama, panele i relevantne goste ovu temu učiniti razumljivijom i bližom svakodnevnom iskustvu.
Središnji dio projekta čine dvije panel rasprave koje će se održati u zagrebačkom Salonu 6, zamišljene kao prostor otvorenog dijaloga.
Prvi panel, u ponedjeljak 13. travnja u 18 sati, bavi se pitanjem kako žene nose teret klimatske krize. U razgovoru sudjeluju Marta Rogić iz OIKON-a, Karla Andrić iz inicijative EU Climate Pact i osnivačica HAIKU Communications i Mirela Holy, znanstvena savjetnica s Instituta za istraživanje migracija. Razgovor moderira Kaja Pavlinić Popović.
Drugi panel, koji se održava u utorak 14. travnja u 18 sati, fokusira se na klimatsku pravdu i marginalizirane skupine. Sudjeluju Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice, Siniša Senad Musić iz romske organizacije mladih (ROM.hr) te Marin Capan, predsjednik Mreže mladih Hrvatske. Panel donosi širi društveni kontekst i otvara pitanje kako klimatska kriza produbljuje postojeće nejednakosti. Moderatorica je Kaja Pavlinić Popović.
Ulaz na oba panela je besplatan, ali zbog ograničenog broja mjesta potrebna je prethodna prijava putem obrasca: https://forms.gle/92WHHy2qyWkGusDJ7
Projekt “Zemlja je žena” nadovezuje se na niz inicijativa koje organizatori provode već godinama, s fokusom na klimatsku pravdu, aktivno građanstvo i društvenu odgovornost. U tom kontinuitetu, ovaj projekt donosi važan iskorak jer otvara prostor za teme koje su dugo bile na margini i poziva publiku da ih počne promatrati kao dio šire društvene slike.
Klimatska kriza pitanje je i društvene pravednosti, a ususret ovom važnom panelu, razgovarali smo i s Kajom Pavlinić Popović koja nam je detaljnije objasnila koji im je cilj i što žele postići s ovakvom aktivacijom u ovom trenutku, ali i u budućnosti.
Kako vidite trenutačnu razinu razumijevanja ekofeminizma u Hrvatskoj i gdje vidite najveće nerazumijevanje ili otpor?
Kada kod nas spomenem pojam ekofeminizam, potpuno iskreno, većinom s druge strane dobijem reakciju “joj, još jedna woke izmišljotina”. Pregledni rad gospođe Branke Galić još iz 1999. spominje pojam ekofeminizma, a vrlo vjerojatno postoje i još stariji izvori, dakle pojam čak nije ni toliko nov kod nas. Moram priznati da je i moja reakcija, kada sam prije 5+ godina prvi puta čula za ovaj pojam, bila “pa dobro, kakve sad veze imaju feminizam i ekologija, odnosno klimatske promjene? Postoji li nešto što je manje povezano?”. Međutim, kako sam s vremenom i s radom na različitim projektima i s različitim ljudima sve više krenula učiti i razumijevati o čemu se točno radi, shvatila sam kako je definicija u suštini vrlo intuitivna i logična.
“Naime, vrlo pojednostavljeno, radi se o pravcu koji povezuje borbu za prava žena s borbom za zaštitu okoliša. On polazi od ideje da isti sustavi moći koji dovode do iskorištavanja prirode dovode i do iskorištavanja žena i drugih marginaliziranih skupina. Jednostavno rečeno: eksploatacija planeta i eksploatacija ljudi imaju isti korijen.”
Kaja Pavlinić Popović
Moderatorica i jedna od organizatorica panela
Nadalje, i ono čime se mi najviše bavimo kroz ovaj projekt, je činjenica da velik dio žrtve i dodatnog posla vezano uz posljedice klimatskih promjena snose žene.
Žene su nerazmjerno pogođene klimatskim promjenama iz nekoliko razloga:
- Pristup resursima. U mnogim dijelovima svijeta žene su te koje osiguravaju vodu, hranu i ogrjev za obitelj. Kad suše, poplave ili ekstremni vremenski uvjeti otežaju pristup tim resursima, teret pada direktno na njih.
- Ekonomska ranjivost. Žene globalno zarađuju manje, posjeduju manje zemlje i imaju slabiji pristup financijskim sredstvima, što znači da se teže oporavljaju nakon klimatskih katastrofa.
- Sigurnost u krizama. Nakon prirodnih katastrofa raste nasilje nad ženama, uključujući rodno uvjetovano nasilje u izbjegličkim kampovima i privremenim smještajima.
- Zdravlje. Klimatske promjene utječu na pristup zdravstvenoj skrbi, posebno reproduktivnoj. U kriznim situacijama trudnice i majke s malom djecom spadaju među najranjivije.
- Nevidljivi rad. Žene obavljaju većinu neplaćenog kućanskog i skrbničkog rada.
Vjerujem kako najveće nerazumijevanje polazi iz sličnih premisa kao što su i zablude o samom feminizmu – da se radi o pokretu koji ponižava drugi rod, želi nadmoć i “mrzi ostale”.
Na koji način projekt želi približiti temu ekofeminizma ljudima koji se s njom susreću prvi put, bez da djeluje (pre)apstraktno?
Odlučili smo se za što jednostavniji pristup – planiran je niz objava na društvenim mrežama koje pokušavaju vrlo konkretno objasniti o čemu se radi i na koji način klimatske promjene utječu na žene i marginalizirane skupine, a 13. i 14. travnja organiziramo i dvije panel rasprave na tu temu.
Vidite li ovaj projekt kao početak dugoročnijeg otvaranja tema klimatske i rodne pravde u javnom prostoru, i ako da, koji bi bio sljedeći korak?
Nadam se da da. Civilno društvo je trenutačno u jako nezavidnom području, pogotovo kad, kao u našem slučaju, se radi o grupi volontera koja nije trajno zaposlena u udruzi. Financije su drastično smanjene u odnosu na neke prethodne godine, i jako je teško konstruktivno se i kontinuirano baviti temama koje su nam od važnosti. S druge strane, sviđa mi se smjer koji smo načeli. Udruga Forum za održivi razvoj Zeleni prozor se dugi niz godina bavila isključivo mladima i obrazovanjem mladih o klimatskim promjenama i drugim temama vezanima uz aktivno građanstvo, no sada smo svi koji smo udrugu podizali kroz godine sazrijeli i ušli u nove faze života, pa je prirodno da se i udruga “uozbilji” i orijentira na neke nove teme.
Meni je osobno ova tema izuzetno bliska, zanimljiva i voljela bih se nastaviti baviti njom.
Što mi svi možemo napraviti već danas? Kako se osvijestiti?
Možda glavna stvar, a za koju nam treba najmanje aktivnog angažmana i “resursa”, jest – zadržati otvoren svjetonazor prema novim idejama.
“Imam osjećaj da se kao zajednica često učahurimo u neki svoj inicijalni skup pretpostavki i vrijednosti te onda nastavljamo odbijati sve što nam je novo, strano i nepoznato. Koncepte poput ekofeminizma zbilja ne vidim kao opasnost za bilo koga, a još manje kao ugrozu. Vjerujem da je bilo kakva inicijativa bilo koga da nam bude svima bolje - dobrodošla.”
A za one koji žele više saznati o poziciji žena usred klimatske krize i utjecaju klimatskih promjena na razne ranjive skupine, veselim se druženju na panelima 13. i 14. travnja!
*Projekt „Zemlja je žena” provodi Forum za održivi razvoj Zeleni prozor u suradnji s Forumom za slobodu odgoja, u sklopu inicijative “ECOALITY: mladi i lokalna zajednica za klimatsku i rodnu pravdu”. Ovaj projekt je sufinanciran od strane Europske unije. Prikazana stajališta i mišljenja isključiva su odgovornost Foruma za održivi razvoj Zeleni prozor i ne odražavaju nužno stajališta Europske unije.
Fotografije: Privatna arhiva, Zeleni prozor Instagram profil
