Na početku Nove godine, iskristalizirala su se neki trendovi za 2026. i predviđanja o tome kako ćemo konzumirati sadržaj, koji trendovi odlaze, a koji se vraćaju.
Osim vijesti da se skiny jeans vraća (jesmo jedini koji se veselimo), popratili smo neke koje se tiču onoga kako će nam život izgledati, odnosno kakva su predviđanja za 2026. godinu, sad kad se umjetna inteligencija već jako ustabilila u našim svakodnevnim životima. A što govori vioše o tome od naših navika ponašanja koje su, nažalost ipak, uvelike oblikovane algoritmom.
Trendovi za 2026. i povratak dužim formama teksta
Prvi i najdraži trend kojem se veselimo je povratak dužim formama sadržaja u 2026. Čini se da nam je kolektivno lagano dosta sadržaja za kojeg ne znamo je li AI. A ako je ovo tek početak, znači li to da ćemo se do kraja života pitati “je li ovo stvarno ili je AI”? I ako je tako, kako pobjeći od toga? Već danas, većina tekstova napisana na internetu trenutačno je AI sadržaj (predviđa se da je brojka već sad veća od 60%)). Baš zato, kronično nedostaje autorskog sadržaja koji je prepoznatljiv s jasno izraženim tonom i mišljenjem. Ukratko, robot ipak nikad neće moći biti čovjek.
Naša pažnja bitno je smanjena i već smo čuli poražavajuću činjenicu da nam je attention span 8 sekundi (iako navodno i manje trenutačno). Prema tome, često nije stvar da nemamo vremena nego da nemamo pažnje i koncentracije za dužu formu sadržaja. Tome u prilog ide da smo i sami počeli primjećivati da sve teže konzumiramo bilo kakav sadržaj koji zahtijeva više vremena i isključivanje. Prema tome prema predviđanju xy, ove godine predviđa se povratak dužim tekstovima, nišnim portalima, knjigama i sadržaju koji nas stvarno zanima. Tako će se newsletter pozicionirati kao jedan od najvažnijih komunikacijskih alata jer je osoban, jasan i morate ga izabrati. Dakle, predviđa se odmak od sadržaja koji nam se samo događa. Algoritam nas i dalje nalazi, ali što više ćemo svoju pažnju poklanjati sadržaju koji nas stvarno veseli, to ćemo više imati prilike za sadržaj koji nas stvarno puni i donosi nam određene benefite.
Kraj ere savršenih influencera i života bez mana
Ok, ovo je nešto što se spominje već nekoliko godina, ali u drugoj polovici 2025. se već vidjelo da su se ljudi zasitili savršenim, pomno režiranim sadržajem. Savršeno osvjetljenje, make up i proizvodi koji su redom “must have” polako, ali sigurno ostaju iza nas. Ljudi žele stvaran, realan sadržaj. Koliko je to povezano situacijom u svijetu, financijskom krizom i generalno nesigurnim vremenima u kojima živimo? Vjerojatno puno, ali influenceri koji će željeti ostati stvarno relevantni morat će ponuditi nešto više od vizualno lijepog sadržaja.
Sad je već jasno da svi prolazimo i kroz teške dane, da nije život Instagram, ali ljudi to više ne žele ni gledati. Influenceri će, predviđa se, morati dati “više”, koristiti prilike za biti društveno korisni kad se to od njih očekuje, ali i sponzorirani sadržaj prikazati puno autentičnije i korisnije od samo poziranja pored proizvoda.
Mikroinfluenceri postat će još relevantniji, ali samo oni koji će stvarno uložiti napor u sadržaj koji stvaraju i nišu koju pokrivaju. Teško će biti opstati onima koji su dosad pokrivali “sve” i trudili se zadovoljiti što širu ciljnu skupinu, dok će oni, dovoljno hrabri za nišniji sasržaj polako, ali sigurni stjecati sve lojalniju publiku. Tik Tok je donio veliku dozu autentičnosti u svijet društvenih mreža, pitanje je koliko će trajati i kako će se razvijati dalje.
Odmicanje od konzumerizma i deinfluencanje
Ovo možda zvuči gotovo nemoguće, ali postoji jedan veliki trend već dugo prisutan na društvenim mrežama, a o njemu smo i pisali ranije ove godine. Radi se o deinfluencanju , trendu kojemje zadatak da nas odvrati od kupovanja nepotrebnih stvari. Naime, činjenica je da kupujemo stalno. Kupujemo i ono što nam treba, i ono što nam ne treba, ali i ono što smo stvarno uvjereni da nam treba, a ne može biti dalje od istine. Ovakvo ponašanje nije slučajno, pomno je oblikovano godinama, algoritmom i gore spomenutim influencerima. Sad su se pojavili novi influenceri kojima je zadatak da nam kažu da je normalno da ne posjedujemo hrpu dizajnerskih torbica, da je normalno da ne putujemo na novu destinaciju svaki mjesec i da je normalno da idemo u restorane pet puta tjedno. Zapravo, iako duboko u sebi i znamo da čak ni taj prikazani stil života nije stvaran, ipak se nekad teško ne uspoređivati. Ovaj pokret dobiva veliku pažnju, a ima i veliki pozitivan utjecaj. Predviđa mu se još veći rast u novoj 2026. Godini.
Pokušat ćemo biti što prisutniji – offline se vraća?
Analogni sadržaj već je i u posljednje dvije godine doživio veliki povratak i ljudi se sve više vraćaju nostalgiji i onim vremenima kad nismo sve morali zabilježiti mobitelom. Offline je novi luksuz; fraza koja se provlači posljednjih nekoliko godina dobit će još veći značaj jer ljudima sve više treba stvarni odmak i nedostupnost vanjskom svijetu. Tako će se povećati broj retreatova u kojima se potiče ne korištenje tehnologije, pa čak i u nekim, možda ludim, predviđanjima i postepeni povratak starim mobitelima koji služe samo za pozive i poruke.
Ako imate osjećaj da vam je internet postao naporan i preglasan, niste jedini. Nešto se u posljednje vrijeme stvarno mijenja u načinu na koji koristimo tehnologiju i to se više ne može svesti samo na osobni manjak koncentracije ili povremeni digitalni umor. Riječ je o širem pomaku. Sve više ljudi svjesno odustaje od stalne online prisutnosti i vraća se analognim navikama: čitanju papirnatih knjiga, korištenju jednostavnijih telefona, fotografiranju na film, pisanju bilješki rukom, igranju društvenih igara i dogovorima koji ne počinju i ne završavaju na društvenim mrežama. Tehnologija nam postaje previše.
Digitalni detox se godinama spominjao kao dio wellness kulture i kratki bijeg od ekrana, vikend bez mobitela, povremeni reset. ali, ulaskom u 2026. sve je jasnije da se ne radi samo o trendu, nego o promjeni vrijednosti. Čak i modni i kulturni mediji poput Voguea primjećuju da se distanca od interneta sve češće percipira kao oblik luksuza; vrijeme, pažnja i privatnost postaju rijetki resursi. O ovom povratku analognom govori se već dugo, ali tek sada dobiva stvarni zamah. Ulazimo u fazu u kojoj offline više nije bijeg, nego izbor.
Vrijeme koje provodimo na društvenim mrežama doseglo je vrhunac 2022. godine, a od tada je u stalnom padu. Istraživanje koje su proveli Financial Times i GWI pokazuje da se u razvijenim tržištima danas na društvene mreže u prosjeku troši oko dva sata i dvadeset minuta dnevno, što je gotovo 10 posto manje u odnosu na vrhunac iz 2022.
Na prvu to možda ne zvuči kao dramatična promjena, ali u kontekstu internetskog ponašanja jest. Više od desetljeća trend je bio gotovo isključivo jednosmjeran: vrijeme provedeno online stalno je raslo. Zbog toga je svaki stvarni pad, osobito među intenzivnijim korisnicima poput tinejdžera i ljudi u dvadesetima, zapravo prilično velik pomak. Jedan od razloga tog smanjenja sve je izraženija potreba za svjesnijim upravljanjem vremenom provedenim online i brigom o mentalnom zdravlju. Prema Ofcomovom izvješću, 48 posto mladih odraslih smatra da previše vremena provodi na društvenim mrežama, dok njih 68 posto navodi da su već uveli određene strategije kako bi ograničili i kontrolirali svoju online potrošnju.
Neki trendovi za 2026. nam govore da smo prestumilirani i da nam fali onaj osjećaj od prije. Težit ćemo tome i sami.
