PROČITAJ

Nove navike su (nažalost) stvar znanosti: Zašto novogodišnje odluke ne funkcioniraju samo zato jer smo mi tako odlučili?

06. sij
a Lifestyle

Bez obzira volimo ih ili mrzimo, novogodišnje odluke su sad aktualne. New Year – New me barem neko vrijeme zvuči nevjerojatno privlačno. Dobili smo skroz čisti list papira i sad imamo priliku napisati što želimo. Jer, hej, Nova godina je. 

„Ove godine idem u teretanu tri puta tjedno“, „Više neću trošiti na gluposti“ ili „Učit ću strani jezik svaki dan“. Nažalost, do veljače, entuzijazam splasne, a popisi odluka završe zaboravljeni u nekom kutku bilježnice.Zašto je to tako? Odgovor leži u našem mozgu – i znanost to jasno pokazuje. Jer, nažalost, mozgu ipak ne možemo samo tako naređivati – moramo mu pokazati. 

Mozak voli status quo

Ljudski mozak dizajniran je da voli predvidljivost. Navike koje već imamo stvorile su se kroz ponavljanje, a mozak ih čuva kao prečice za očuvanje energije.



Kad pokušavamo unijeti velike promjene, mozak to doživljava kao prijetnju.Opasnost, nepoznato. I zato će napraviti sve da nas zadrži tamo gdje smo bili dosad. Gdje nam njegove funkcije govore da je sigurno. Novogodišnje odluke su često velike, apstraktne i previše optimistične, što ih čini još težima za provedbu. Iako volimo jahati na tom valu “sve je moguće” optimizma, ne volimo razočarenja koja donose neispunjene odluke.

A često si ne damo dovoljno vremena i svijesti koliko je zapravo vremena potrebno da se nove navike usvoje. James Clearova knjiga “Atomske navike” za koju ste vrlo vjerojatno čuli barem nekoliko puta nije bez razloga najprodavanije knjiga diljem svijeta (pa tako i u Hrvatskoj). Ona nam objašnjava da su navike – koje su zapravo u ponovljenim radnjama koje radimo svaki dan, minimalno devedeset dana. Dakle, već smo skoro u proljeću. A naš divni mozak zapravo cijelo vrijeme radi protiv nas jer nas želi zaštiti od nepoznatog. 

Zašto samo „odlučiti“ nije dovoljno?

Neuroznanstvenici tvrde da je proces stvaranja novih navika zapravo stvar mehanizma ponavljanja i nagrada koje dobivamo prilikom izvođenja radnji. Wendy Wood, autorica knjige Good Habits, Bad Habits, često u intervjuima ističe da su navike rezultat automatizacije, a ne svjesnog razmišljanja. To znači da je ključ u stvaranju uvjeta koji podržavaju novu naviku, a ne u oslanjanju na snagu volje. „Naš mozak je poput starog softvera koji ne reagira dobro na iznenadne promjene,“ kaže Wood. „Ako stvarno želimo uspjeti, moramo dizajnirati okoliš koji nas podsjeća i nagrađuje za promjenu.“

Zašto volimo lažni osjećaj svježeg početka?

Novogodišnje odluke imaju magiju u sebi čiji dio želimo biti. Psiholozi to nazivaju “efektom svježeg starta” – trenutak kada vjerujemo da sve možemo iznova. No, ovaj efekt često vodi do pretjeranih ciljeva i nerealnih očekivanja.



Naš mozak voli ideju velikih promjena jer one obećavaju brze rezultate, ali stvarnost je daleko drugačija. Možda baš zato takve velike odluke ne donosimo u nekom drugom trenutku u godini - jer smo svjesni da nije samo tako. Da promjena zahtijeva upravo to - promjenu, a ne samo odluku. A promjene se, nažalost, u većini slučajeva ipak ne događaju preko noći. Potrebno je vrijeme, ustrajnost i vjera da će se akumulirane akcije, nakon izvjesnog vremena isplatiti i da su male, često nevidljive radnje ono što će napraviti razliku i dovesti nas do rezultata koji želimo.

Zašto odustajemo?

Odustajemo jer je lakše vjerovati da je problem u nama nego priznati da je sustav pogrešan. Većina odluka ne propadne zbog nedostatka volje, već zbog toga što pokušavamo plivati protiv vlastite biologije. Pritisak da budemo savršeni, da svaki dan ispunimo svoja očekivanja i da odmah postignemo rezultate, stvara zamor i osjećaj neuspjeha. Ali, istina je da odustajanje često dolazi iz straha – straha da će promjena biti preteška, da ćemo izgubiti dio svog identiteta ili da nećemo biti dovoljno dobri. Naš mozak nas zapravo cijelo vrijeme vara – nudi nam iste rutine i načine funkcioniranja kako bi nas zadržao u komforu – jer tamo je najsigurnije. To mu je, na kraju dana, i glavni zadatak.  Istovremeno, društvo nas bombardira primjerima brzih transformacija – reklame koje obećavaju “novog tebe u 30 dana” ili motivacijski govori koji glorificiraju mukotrpan rad bez pauze. Ali, nitko ne priča o tome da je odustajanje često posljedica iscrpljenosti, neadekvatne strategije ili jednostavno loši uvjeti i nedovoljna vjera u sebe.

Promjena navika je proces koji zahtijeva predanost, strpljenje i – iznad svega – razumijevanje vlastitog uma. Kada idući put budete donosili odluke, zapitajte se: gradite li mentalni autoput ili samo sanjarite o njemu? Ako ste spremni za rad, svaka promjena je moguća – bez obzira na datum u kalendaru.

 

Teme