PROČITAJ

Briga o sebi ili pritisak da (ne)radiš sve kako treba?

26. stu
a selfcare

Briga o sebi, nekada intuitivna i pozitivna praksa koja nas vraća sebi, danas sve češće nalikuje utrci za savršenstvom. Briga o sebi postala je full time posao na kojem uvijek želimo napredovati. 

Korisno je, ali zašto je onda pritisak?

Baš sam nedavno pričala s mamom o količini stvari koje su nama danas, kao ženama dostupne. I to je jako pozitivno, izbori, opcije i sve na pladnju što nam se nudi uvijek pozdravljamo. Ali, osim toga što nam je dostupno, nekako je postalo i potrebno. A kad nešto moraš, ili u najboljem slučaju “bilo bi dobro da” onda je to nešto što nam malo visi nad glavom. A to je zadnje što želimo. Čitajuć self help knjige, u svakoj ćemo pronaći nekoliko savjeta za uvesti u rutinu i uvijek je tu još nešto. Probudi se u 5, limun, suho četkanje, vježbanje, hladni tuš, zdravi doručak – nastavite niz. Iako ni najmanje ne pokušavamo osporiti korisnost za zdravlje prakticiranjem jedne ili svih navedenih stvari – ponekad je malo izazovno plivati i snaći se u svemu tome. 

A ovim smo zagrebali “samo” korisne stvari koje imaju pozitivan učinak na naše zdravlje. Što je sa svim onim stvarima koje bi treble raditi “samo” zato da izgledamo bolje? Skin care, tretmani možda? Odjeća, kosa, nokti – što god tko preferira – ništa ili sve od navedenog, ali činjenica je da su stvari koje bi možda mogle raditi za sebe, jer hej, sve je to selfcare je beskonačna. 



A još jedna bitna stavka – financije? 

Postalo je toliko normalno da se sve to podrazumijevaju, da se jedva za neke veće stvari otvara pitanje financija. Self care košta i to ne baš malo novaca. Kvalitetan self care bez rastezanja i bez promišljanja o tome što možemo ovaj mjesec zahtijeva kako financijsko tako i vremensko ulaganje. A kad na sve strane gledamo sve te primjere žena koje sve stižu i mogu – teško je ne osjećati kao da nam nešto nedostaje. Ako je obrnuto i nekako uspijevamo obuhvatiti sve što želimo – može izostati osjećaj te ispunjenosti jer radimo sav taj self care. 



Onda imamo pravila. Kojim točno redoslijedom se brinemo o sebi. Ako jedemo voće ujutro super, ali opet to je šećer. Ako se ne bojimo šećera važno je da voće jedemo natašte jer inače nema svoju svrhu. Da se razumijemo, sve je to dobro i zdravo i nema ništa loše u tome osim možda činjenice da može biti iscrpno, osim metalno i financijski.

Krivnja

Umjesto opuštanja, često osjećamo krivnju ako se ne pridržavamo tih nepisanih (ali ipak posvuda napisanih) pravila. Preskočiti trening, prespavati alarm ili se prepustiti užitku jedenja nečega “neidealnog” može nas natjerati da se osjećamo kao da smo nešto gadno zeznuli. To stvara začarani krug u kojem briga o sebi gubi svoju osnovnu svrhu – biti podrška, a ne pritisak.

Tu su najveći faktor, naravno, društvene mreže dodatno pojačavaju taj osjećaj. Iz te prekrasne estetike i savjeta ipak stoji industrija koja profitira na našoj želji da budemo bolji, sretniji, savršeniji. Briga o sebi time postaje luksuz, a ne univerzalno pravo, što mnogima stvara osjećaj isključenosti. Tu i tamo se spomene besplatni self care, kao šetnja je besplatna, ali tu je i ostalo što nam se nameće da nam treba za tu običnu šetnju. Nekad.

Pitanje je zapravo kako se vratiti izvornoj ideji – onoj koja nas poziva da stvarno stanemo, slušamo svoje stvarne potrebe i odgovaramo na njih, a ne samo pratimo ono što smo vidjeli da bi trebali. Psiholozi upozoravaju da je najvažnije prilagoditi brigu o sebi trenutku u kojem se nalazimo. Ona ne mora izgledati isto svaki dan, niti mora pratiti trendove. Ponekad je to odluka da usporimo, da si oprostimo što nismo savršeni, da odaberemo ono što nam uistinu treba, umjesto onoga što se od nas očekuje.

Ne bi trebala biti lista zadataka

Briga o sebi nije lista zadataka niti mjerilo uspjeha. Možda je najvažniji čin brige o sebi upravo odbacivanje pritiska da sve radimo “kako treba” i odabir da živimo onako kako nam u ovom trenutku najbolje odgovara.

Fotografije: Pinterest

Teme