PROČITAJ

Drugačiji pogled na prokrastinaciju Jesmo li stvarno lijeni?

06. lip
a psychology

Planovi koji padaju u vodu

Koliko puta smo imali stresan, dan, tjedan ili mjesec. Legnemo navečer u krevet i obećamo si da se više nikad nećemo dovesti u takvu situaciju. Bliži se vikend, stvaramo liste u glavi, često ih i zapišemo. Gotovo je. To je to. Ovaj put ćemo stvarno promijeniti stvari. Pospremit ću taj  ormar, onda kuhati zdrave recepte i početi zdravo jesti stalno. Počet ću vježbati redovno, od sutra, nema šanse da će se ovaj obrazac ponašanja nastaviti ponavljati. Onda dođe taj dan i ipak nije pravi. 



Odgađanje zadataka do zadnjeg trenutka, stres koji neispunjeni zadatak donosi dok nam visi iznad glave stvarajući još veći stres. Kad smo napokon stjerani u kut, kad je rok pred vratima ili je već prošao i kad smo primorani napraviti dugo odgađanu obavezu shvatimo da smo ju mogli obaviti odmah jer uopće nije bilo tako strašno. Nakon toga obećamo si da ćemo odsad biti na vrijeme, da si nećemo raditi stres sve do prve iduće situacije. Ubrzo, a da nismo ni svjesni, opet se nalazimo u začaranom krugu. Stresa, odgađanja i - prokrastinacije.

Iako je prokrastinacija i karakterna crta,a  ovisi i o tome kako generalno funkcioniramo; jesmo tip A ili tip B osobe, ali uz sve to, rijetko smo stvarno samo toliko lijeni da se namjerno sabotiramo. Jer, prokrastinacija je upravo to, oblik samosabotaže kojom se kažnjavamo i otežavamo si život bez razloga. Pa, ako to sve znamo zašto to radimo? 

U knjizi Atomske navike autor piše o tome da tajna navika leži u malim svakodnevnim koracima koje polako uvodimo u svoj život i držimo ih se sve dok ne postanu dio našeg identiteta. Kad se to dogodi više ne osjećamo napor jer stvari radimo automatski. Ako i ovo znamo i ako se čini toliko jednostavno, zašto opet to ne radimo? 



Ako se prokrastinacija ne događa zbog lijenosti, u čemu je onda stvar? 

Sve više istraživanja i proučavanja ljudskog ponašanja implicira da je prokrastinacija zapravo stvar anksioznosti, osjećaja preplavljenosti i drugih faktora koji nas drže zaglavljenima na mjestu. Ta činjenica govori nam da ona ipak nema veze (samo) s time da smo lijeni i da nam se neda nego da je odgađanje obveze obrambeni mehanizam kojim se pokušavamo obraniti od preplavljenosti. Osim toga, prokrastinacija se javlja kad imamo negativnu emociju vezanu uz zadatak koji trebamo obaviti. Ako on izaziva puno truda, a bojimo se ishoda ili feedbacka veća je vjerojatnost da ćemo ga izbjegavati kako bi se zaštitili od odbijanja. Dakle, možemo reći da je prokrastinacija često povezana sa strahom. 

Osim toga, koliko ćemo prokrastinirati ovisi i o tome kako se trenutno osjećamo. Ne samo vezano uz taj zadatak, nego kako se generalno osjećamo. Ako smo loše volje, u nekoj lošijoj životnoj fazi, veća je vjerojatnost da ćemo prokrastinirati. Zašto? Zato jer ne vjerujemo da je važan ishod našeg truda, jer ionako smo loše. Ne vidimo razlog za trud jer ne vidimo kako će nam to  točno pomoći. 



Nisko samopoštovanje je još jedan od razloga zašto ne obavljamo svoje obaveze na vrijeme. Prema Psychology of today studiji, ako ne vjerujemo da smo dovoljni dobri za stvar koju trebamo napraviti ili ako se osjećamo kao uljez, primjerice, na poslu veća je vjerojatnost da ćemo odgađati zadatke koje moramo obaviti. S time ćemo dokazati sebi da smo u pravu i da stvarno nismo vrijedi tog posla, plaće ili rezultata. 

Nekad, naravno, ipak radije biramo komfor i lažnu ugodu i odgađamo jer nam se jednostavno neda ili jer nemamo dovoljno veliki motiv pokrenuti se i riješiti stvari. 

Ali, možda je nekad stvar u nečem drugom i isplati se istražiti što je u pozadini. 

 

Fotografije: Pinterest

 

 

Teme