PROČITAJ

Skriveni sacond hand dućani postali su globalni trend i to je sve promijenilo

18. svi
a

Tržišta second hand odjeće i vintage odjevnih komada danas i prije desetak godina pokazala bi vrlo jasne razlike. Popularnost je sve veća i to osjete i novi i stari ljubitelji mode.

Vintage moda – stil koji postaje sve popularniji i ne iznenađuju promjene na tržištu

Prije puno godina, već ranije korištene komade pronalazili su samo znalci, ljudi koji su istinski ljubitelji “re-use” filozofije. Takve trgovine bile su često zabačene, a komadi su se pronalazili slučajno, na putovanjima ili u manjim second hand dućanima. Svaka takva kupnja imala je svoju priču i svoje uzbuđenje, jer je značila da ćeš vrlo vjerojatno biti jedina osoba s tim komadom, a uz to je donosila i veliku uštedu. Bio je to način kupovine koji je bio rijedak, pomalo spontan i vrlo svjestan, a upravo zato su se takvi komadi čuvali godinama i često postajali dio osobnog identiteta i stila.

Danas su se stvari ipak promijenile i vintage odjeća je doživjela možda i najveću popularnost dosad. Ako usporedimo cijene - Levi’s traperice iz osamdesetih koje su se nekada mogle pronaći za otprilike osamdeset eura danas dosežu i do četiristo eura. Teško je i precizno izračunati koliki je to porast i što ga je točno uzrokovalo, ali jedno je jasno a to je da odnos ponude i potražnje i dalje ostaje glavni faktor koji definira vrijednost.

Veći izbor, ali manja kontrola

Ono što možda neki ne znaju je razlika između second hand i vintage odjeće. Second hand odjeća je sve ono što je netko već nosio i može uključivati i fast fashion komade, bez posebnih pravila ili vremenskih odrednica. Jedini kriterij je da je riječ o već nošenoj odjeći. S druge strane, prava vintage odjeća odnosi se na komade iz 80-ih godina pa unatrag, često i starije, i uglavnom se radi o kvalitetnijim materijalima i dizajnu koji se više ne proizvodi. Mnogi takvi komadi danas su rijetki, a dio njih je i potpuno unikatan.

Kako se sadržaj na društvenim mrežama počeo sve više vrtjeti oko “ulova” iz second hand dućana, tako se promijenila i percepcija kupovine. Od vunenih sakoa za dvadesetak eura do dizajnerskih komada za male iznose, stvorila se nova vrsta interesa koja je privukla i one koji se ranije nisu bavili ovakvim načinom kupovine. Logično, s porastom interesa dolazi i do promjena na tržištu. Cijene rastu, pojavljuju se neprovjerene tvrdnje o porijeklu komada, a sve češće se može vidjeti i situacija u kojoj se “vintage” koristi kao marketinški pojam, bez stvarne potvrde o starosti ili vrijednosti komada.

 

Osim toga, neki primjećuju i da se pomalo gubi ona prvotna čar, kroz razne akcije i ponude poput “10 kila robe za 10 eura”, koje su sve prisutnije i kod nas. Takvi formati s jedne strane doprinose dostupnosti i održivosti, ali s druge strane otvaraju i pitanje koliko se time potiče stvarna selekcija i promišljena kupovina, a koliko impulzivno gomilanje stvari.

Ovaj tip kupovine uvijek je bio povezan s idejom održivosti, smanjenja potrošnje i svjesnijeg odnosa prema odjeći. Danas se ta slika polako mijenja. S većom popularnošću dolazi i veći prostor za komercijalizaciju, ali i za manipulaciju cijenama i percepcijom vrijednosti.

Sve više specijaliziranih webova

S razvojem platformi kao što su Depop, Vinted i Poshmark, vintage tržište postalo je globalno i u potpunosti komercijalizirano. Dok su nekada second hand trgovine bile mjesta na kojima se tražio povoljan i jedinstven komad, danas preprodaja na ovim platformama često znači i formiranje cijena koje prate luksuzne brendove. Sve se manje gleda materijal i kvaliteta, a sve više brend, estetika i trend.

Zbog potražnje za određenim komadima, cijene vintage odjeće na internetu sve više podsjećaju na cijene novih proizvoda, a rijetki komadi dosežu iznose koji su nekada bili rezervirani za dizajnerske kolekcije. Rijetke torbe, jakne ili obuća, koja je nekada bila pristupačna alternativa, danas su često statusni simboli i predmet preprodaje.

Kakva je budućnost?

S obzirom na sve veću popularnost i kontinuiran rast cijena, budućnost vintage mode djeluje neizvjesno, ali i vrlo dinamično. Tržište će vjerojatno nastaviti rasti, ali će se istovremeno mijenjati i njegova struktura, gdje će sve više komada ulaziti u kategoriju “luksuza” ili “curated vintage” ponude.

S druge strane, sve veća svijest o održivosti i prekomjernoj potrošnji mogla bi ponovno vratiti fokus na funkcionalnost i stvarnu vrijednost odjeće, neovisno o trendovima. Vintage moda se time ne gubi, već se transformira u nešto novo - između održivosti, estetike i tržišne logike.

Iako više nije onaj povoljni način obnavljanja garderobe koji je nekada bio njezin zaštitni znak, vintage moda i dalje ostaje prostor za individualnost, stil i svjesniji pristup odjeći. Promjene na tržištu su očite, cijene rastu, a ekskluzivnost postaje sve izraženija, no interes za ovim komadima ne pokazuje znakove slabljenja.

Fotografije: Pinterest

Teme