Trendovi na internetu se izmjenjuju brže nego što ih stignemo sve i proučiti. I dok su neki samo pokušaj, neki imaju loš utjecaj, a neki su samo isforsirani – određeni trendovi imaju tendenciju utjecati na društvo na pozitivan način.
Što je zapravo underconsumption trend?
Već neko vrijeme ljudi na društvenim mrežama se hvale iznošenim, starim cipelama koje nose još od osnovne škole ili kako koriste puder sve do zadnje kapi, onako da ga odrežu kad je već stvarno na kraju i pokupe zadnju kapljicu. Ponosni su što koriste tave stare desetljećima, što su prefarbali staru komodu i dali joj novi život. Tu su i stari usisavači, isključivo second hand odjeća. Riječ je o sadržaju koji dobiva milijunske pregleda s jednom važnom porukom.
Ovaj trend prvi su pokrenuli ljudi,s manjim korisničkim računima; kojima influencing nije posao, ali su na račun ovakvog razmišljanja dobili puno pregleda i tako se on počeo širiti velikom brzinom, a zbog poruke koju prenosi dobio je i pozornost medija.
Umjesto da prikazuju velike kupovine odjeće, šminke ili prepune police frižidera, korisnici objavljuju videozapise koji prikazuju kupovine iz second hand trgovina, skromne garderobe i praktične, dobro iskorištene svakodnevne predmete.
Kako je do ovoga došlo?
Ovo je zapravo logična posljedica načina kako kupujemo zadnjih desetak godina. Kako su nam ti proizvodi i potrebe prezentirani u kombinaciji s globalnom financijskom krizom.Na udaru su prije svega mladi ljudi koji pokušavaju postaviti život na noge u ovom. Nekoliko je gorućih izazova s kojima se danas suočavaju mladi, uključujući rastuće ekonomske pritiske, ekološke probleme i društvene pritiske, koji posebno pogađaju generaciju Z i mlađe milenijalce. Jedan od najvećih je kako si priskrbiti nekretninu kad je tržište postalo ovako skupo gotovo preko noći.
Slično kao i trend “deinfluencing”, underconsumption se također čini kao reakcija na prekomjernu potrošnju — osobito na način na koji su pojedini influenceri to normalizirali objavljivanjem videa s velikim kupovinama. Promoviranjem underconsumptiona, odbacuju i suprotstavljaju se ovom aspektu brze potrošnje stvari i gomilanje nepotrebnih predmeta samo radi trendova koje vidimo oko sebe.
Uzmimo za primjer brzu modu. Ovakav način kupnje i proizvodnje se pojavio 1990-ih, proizvodeći najnovije stilove po izrazito niskim cijenama, koje su potrošači mogli nositi samo nekoliko puta prije nego što bi ih bacili. No, da bi proizveli takvu odjeću, brendovi su morali koristiti jeftinije materijale i manje ulagati u kvalitetu kroja. Budući da je to bila izuzetno uspješna strategija, cijela modna industrija slijedila je taj primjer – jer se jednostavno isplatila. Kad su milenijalci i generacija Z odrastali, brza moda bila je sve što su poznavali uz povremeno “ ne rade odjeću kao nekad”.
Ekološki aktivisti koji se bave održivošću godinama tvrde da ovaj potrošački stil života nije dobar za planet. Proizvodnja tako ogromnih količina, kažu, emitiranjem velikog broja štetnih plinova ubrzava globalno zagrijavanje. A kada potrošači završe s korištenjem tih proizvoda, većina njih završava zatrpavajući odlagališta otpada i svi zajedno lagano postajemo pretrpani stvarima.
Drugi aspekt je osjećaj manje vrijednosti ako ne možemo popratiti neki trend i dodati ga u svoju kolekciju. I tu je riječ o svemu – odjeći, iskustvima, poslovima – baš svemu. Osjećaj da kaskamo je teško izbjeći ako se samo na kratko usporedimo sa svime što vidimo online.
Hoće li se zadržati i može li promijeniti način na koji kupujemo?
Postoji velika osjetljivost na promjene u ponašanju potrošača jer njihov financijski uspjeh ovisi o tome kako reagiraju na trendove. I odluke o promjeni poslovnih modela sigurno neće doći preko noći i na temelju nečega što je počelo kao Tik Tok trend, ali “underconsumption core” ima relativno dug vijek trajanja, barem što se tiče internetskih trendova. Već se mjesecima kontinuirano pojavljuje, dobiva sve veću pažnju ljudi se, čini se, nisu zasitili. Baš suprotno, osjećaju se viđeno i kao da ih se napokon razumije.
Ipak, ovaj trend je nastao iz puke potrebe. Došao je, naravno, iz Amerike gdje se mladi susreću sa zbilja velikim izazovima življenja i jednostavno ne mogu pratiti što su pratili dosad.
Teško je za očekivati da će ovaj trend promijeniti način na koji razmišljamo o stvarima i kupujemo, a predviđaju da će trajati ovisno o ekonomskoj krizi i da će se stvari kasnije – vratiti na staro.
Kako god bilo, ovo je jedan zanimljiv i pažnje vrijedan način na koji se mladi ljudi pokušavaju suprotstaviti pretjeranom trošenju i kupovanju stvari koje nam ne trebaju s novcem kojeg nemamo.
