Konflikti u odnosima često izazivaju nelagodu i strah, bez obzira na to jesu li oni prijateljski, poslovni ili obiteljski. Ovaj strah najčešće dolazi iz uvjerenja da sukobi narušavaju sklad i stabilnost veze, što nas tjera da ih izbjegavamo.
Normalan i neizbježan dio
Istina je da su konflikti prirodan dio svake interakcije i, ako se njima pravilno upravlja, mogu postati upravo oni što će naše odnose poboljšati i osigurati da ne držimo stvari u sebi i time unazađujemo naše odnose nego se krećemo prema naprijed.
Prema riječima psihoterapeuta Johna Amadea, “Konflikt može biti izraz želje za bliskošću. Kada netko u vezi izražava neslaganje, to je često signal da traži bolju povezanost, a ne udaljavanje.” Ova perspektiva mijenja našu percepciju sukoba s nečega što treba izbjeći, u nešto što nam pomaže da bolje upoznamo sebe i drugu osobu.
Zašto su nam onda toliko strašni?
Zašto nas onda konflikti toliko plaše? Jedan od najčešćih razloga je strah od gubitka kontrole. Sukobi često otvaraju prostor za nepredvidljive emocije, poput ljutnje, tuge ili frustracije, s kojima se mnogi od nas ne znaju nositi. Psihologinja Harriet Lerner u svojoj knjizi The Dance of Anger objašnjava kako se ljudi, kada se suoče sa sukobom, povlače ili postaju defanzivni jer nisu naučeni pravilno izraziti svoje osjećaje. "Strah nas često navodi da se povučemo, iako bismo trebali komunicirati," tvrdi Lerner, ističući da je upravo ta komunikacija ključ za razumijevanje i rješavanje sukoba.
Taj strah od sukoba nije samo individualna reakcija, već je često uvjetovan društvenim normama i očekivanjima. U mnogim kulturama i okruženjima, posebno u poslovnim kontekstima, nesuglasice su tabu, a otvoreno izražavanje mišljenja često se doživljava kao znak slabosti ili agresije. Istraživanje iz 2019. godine, objavljeno u Journal of Social and Personal Relationships, otkrilo je da ljudi u prosjeku izbjegavaju sukobe ne samo iz straha od negativnih posljedica, nego i zbog želje da izbjegnu negativne etikete poput “teške osobe”. Na taj način, strah od sukoba postaje društveno prihvatljivo ponašanje, iako može biti štetno na duge staze.
Zanimljivo je da dugoročno izbjegavanje sukoba zapravo može biti štetnije za odnos od samog sukoba. Kada ne razgovaramo o onome što nas muči, neriješeni problemi često eskaliraju. Prema istraživanju objavljenom u Psychological Science, potiskivanje emocija i izbjegavanje teških razgovora povećava stres i smanjuje opće zadovoljstvo životom. U odnosima, ovaj pritisak se očituje kroz udaljavanje, frustraciju i osjećaj nerazumijevanja.
Kako se onda nositi s konfliktima na način koji ne narušava vezu? Marshall Rosenberg, tvorac koncepta nenasilne komunikacije, tvrdi da je ključno fokusirati se na izražavanje vlastitih emocija i potreba, bez optuživanja druge strane. Njegova filozofija temelji se na ideji da konflikt nastaje kada naše potrebe nisu zadovoljene, ali da način na koji se suočavamo s tim nezadovoljstvom može značajno utjecati na ishod. "Kada se usredotočimo na potrebe, a ne na optužbe, otvaramo prostor za empatiju," objašnjava Rosenberg.
Komunikacija koja se temelji na razumijevanju i empatiji može transformirati konflikt iz prijetnje u priliku za rast. No, to zahtijeva svjesni napor obje strane. Prema istraživanju psihologa dr. Johna Gottmana, parovi koji mogu konstruktivno riješiti sukobe imaju značajno veće šanse za dugotrajan i uspješan odnos. Gottman tvrdi da parovi koji razumiju kako rješavati nesuglasice “učvršćuju vezu svaki put kada prevladaju konflikt.”
Konflikti su sastavni dio baš svih odnosa
Međutim, ovo se ne odnosi samo na romantične veze. U prijateljstvima i poslovnim odnosima, sposobnost konstruktivnog rješavanja sukoba stvara temelje za dugoročnu suradnju i povjerenje. Sukobi u tim okruženjima često nastaju zbog razlika u perspektivama, ali kada se ti konflikti koriste kao prilike za razmjenu mišljenja, timovi i prijateljstva postaju jači.
Psihologinja Susan David naglašava da je ključno u sukobima biti “emocionalno agilnim”, odnosno fleksibilno pristupati izazovima bez gubitka vlastite autentičnosti. “Emocionalna agilnost omogućava nam da konflikt vidimo kao nešto što možemo rješavati, a ne nešto od čega treba pobjeći,” objašnjava David. Time se otvara prostor za dijalog i transformaciju odnosa, umjesto eskalacije ili pasivnog agresivnog ponašanja.
Na kraju, oslobađanje od straha od sukoba ne znači izbjegavanje nesuglasica, nego učenje kako se nositi s njima. Pristup sukobima kao prilikama za rast i dublje razumijevanje, umjesto prijetnje, može transformirati svaki odnos. Sposobnost suočavanja s konfliktima omogućava nam da gradimo dublje, snažnije veze i razvijamo veću emocionalnu otpornost.
Ako naučimo komunicirati s empatijom, slušati drugu stranu bez predrasuda i jasno izražavati svoje potrebe, konflikti mogu postati korisni alati za rast. Dr. Gottman ističe: “Najuspješniji odnosi nisu oni bez konflikta, nego oni u kojima obje strane znaju kako ga pretvoriti u priliku za dublje razumijevanje i ljubav.”
Fotografije: Pinterest