PROČITAJ

Zagreb raste s ponudom, ali kako grad to podnosi?

02. pro
a Zagreb

Ako niste vidjeli – jučer se posvuda mogla vidjeti vijest da je Zagreb 20.grad po gužvama – na svijetu. Da, na cijelom svijetu. Koliko nas ovo (ni)je iznenadilo? 

Ogroman rast u ponudi

U ovom članku ćemo se fokusirati na ponudu i ekspanziju svega što se u Zagrebu nudi. Nekako oduvijek, kad smo odrastali Zagreb je bio poznat po “lijep, ali nema sadržaja” i “nemaš baš gdje izaći i nemaš što raditi navečer”. Nećemo ulaziti u osobne preferencije i slične stvari. 

Uglavnom, da ne duljimo sa stvarima koje svi znamo – kako je Zagreb počeo rasti sadržajem tako se i ponuda povećavala pa su tako outdoor događanja, festivali hrane, filmske večeri pod zvijezdama potpuno normalni i potrebni. Specijalizirani dućani, pekare kao iz najvećih svjetskih metropola. Niche parfumerije, restorani s Michelinovim zvjezdicama. Znam da je trava uvijek zelenije negdje drugdje, ali činjenica je da je Zagreb zbilja doživio i još uvijek doživljava veliku ekspanziju ponude svih vrsta. 

Ponuda vs. potražnja



S druge strane, kako tržište raste tako rastu i neuspješni pokušaji - česta zatvaranja, prazni prostori kao i dijelovi grada koji unatoč činjenici da kronično fali prostora, kako životnog tako i poslovnog - ipak kronično zjape zapušteni i prazni. I uslijed tih velikih promjena doživjeli smo i buđenje kvartova, odnosno širenje ponude iz samog centra Zagreba i na kvartove i sad možemo naći super restorane i kafiće gotovo pa gdje god se nađemo. Znam da se svejedno žalimo na lošu ponudu i često uspoređujemo sa susjednim zemljama pa se Zagreb i dalje zbilja, objektivno, ne može mjeriti s ponudom Beograda ili Ljubljane - ipak su pomaci veliki.

Primjerice, Zagreb – kad usporedimo broj stanovnika i platežnu moć ima nevjerojatno visok broj luksuznih restorana. Nedavno sam čula komentar ljudi koji su tražili restoran za “nepretencioznu, finu večeru” komentirali da je najlakše pronaći zapravo luksuzniji restoran kako bi bili sigurni da ćemo biti zadovoljni rezultatom. Grad je živ i nešto što je bilo prije godinu dana – danas je vjerojatno potpuno drugačije. Nije više ni jednostavno postići status kultnog mjesta – iako ona postoje, ipak su promjene brže i lakše se gubi status jer dolazi neko novo mjesto koje će u tom trenutku privući veću pažnju i ostati poznato do trenutka nečeg novog. Nedavno smo pričali i o velikom procvatu (pun intended) specijaliziranih cvjećarnica koje su dale novo ruho gradu.

Uvijek postoji “ali”

Ali, kako smo članak započeli s gužvama u čije razloge ne želimo ulaziti (berem ne u ovom tekstu) – Pitanje je kako grad i infrastruktura grada mogu podnijeti takav rast, koliko se način provođenja vremena stvarno promijenio i kako ljudi prate sve što se događa. 

Činjenica je da se središte Zagreba ( i svi ostali dijelovi) suočava se s povećanom gužvom, naročito tijekom velikih događanja. To može umanjiti kvalitetu života stanovnika u tim dijelovima grada – sad je advent kojem se svi veselimo i promet će biti zatvoren u centru, ali to ne rješava problem svih navedenih problema. Sve to posljedično dovodi do toga da ekspanzija događanja i sadržaja često nadilazi kapacitet postojećih prometnih, komunalnih i kulturnih infrastruktura, što, osim samih gužvi, dovodi do problema poput manjka parkirališta, gužvi ili nedostatka novih i originalnih prostora za održavanje manifestacija. 

I, naravno da s rastom moraju doći i neke nepoželjne promjene, ali kako grad stvarno prati, u suštini, pozitivne trendove – više ponude, više događanja i – manje prostora? 

 

Fotografije: Preuzete s Instagram profila @stari_zagreb


Teme