SozialMarie je nagrada za društvene inovacije kojom se svake godine odlikuje 15 izvanrednih projekata. Prvi put je dodijeljena 2005. godine, što je čini prvom nagradom za društvene inovacije u Europi. Osim financijske podrške u ukupnoj vrijednosti od 55.000 eura SozialMarie je i platforma društveno inovativnim projektima iz Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Hrvatske i Slovenije. Nagradu dodjeljuje Unruhe Privatstiftung koju su 2000. g. utemeljili Wanda Moser-Heindl i Friedrich Moser.
Uz inovativnost tj ideju rješenja, kriterije za društvenu inovaciju ponajprije čine uspješno uključivanje različitih društvenih skupina, učinkovita provedba projekta te mogućnost prijenosa ostvarenih rješenja na druge sektore i regije. Vodeći se ovim kriterijima SozialMarie nagrađuje uspješno provedene projekte i znači vrhunsko priznanje za djelotvornu društvenu inovaciju. Cilj joj je unaprijediti širenje dobrih projektnih praksi i dati poticaj raspravi o značenju društvene inovacije.
Razgovarali smo s Ivanom Borovnjak koja nam je približila ciljeve, funkcije i sve planove ove hvale vrijedne akcije.
Koji je cilj vašeg djelovanja?
Cilj djelovanja Zaklade SozialMarie je promovirati i podržavati inovativne projekte, te otvoriti prostor za dijalog o prirodi i ulozi društvenih inovacija u društvenim promjenama. Zaklada društvene inovacije vidi ne samo kao alat za adresiranje specifičnih društvenih problema, već i za propitivanje ustaljenih struktura koje perpetuiraju te probleme.
Kroz nagradu, SozialMarie nastoji identificirati i prepoznati projekte koji nude nove paradigme suradnje, participacije i zajedničkog odlučivanja, te doprinose stvaranju ekosustava u kojem inovacije izrastaju iz stvarnih potreba zajednica i nude održive modele za budućnost.
Kad pričamo o socijalnim inovacijama – na što se sve misli?
Socijalne inovacije često su shvaćene kao nova rješenja za specifične društvene izazove, ali njihova uloga i definicija su daleko kompleksniji. One uključuju proizvode, modele, procese i prakse koje ne samo da zadovoljavaju postojeće društvene potrebe već istovremeno stvaraju nove oblike suradnje i društvenih odnosa.
U hrvatskom kontekstu, socijalne inovacije su se povijesno manifestirale u različitim oblicima, od zadruga do suvremenih inicijativa koje odgovaraju na izazove poput socijalne inkluzije, održivog razvoja ili digitalne pismenosti.
Međutim, termin nosi i određena opterećenja – često ga povezujemo s neoliberalnim politikama koje nastoje prebaciti odgovornost za socijalne probleme s države na pojedince i organizacije civilnog društva. Zbog toga je važno promišljati socijalne inovacije kroz kritičku prizmu – kao proces koji nije samo reaktivno rješavanje problema, već i strateški napor za promjenu struktura koje te probleme uzrokuju.
Koji je interes društva trenutno za ovu tematiku?
Interes za socijalne inovacije u Hrvatskoj je višeslojan, ali često limitiran i marginaliziran. S jedne strane, civilno društvo i akademska zajednica prepoznaju potencijal društvenih inovacija kao alata za društvenu transformaciju. S druge strane, obzirom na neoliberalnu aproprijaciju termina, javnost socijalne inovacije često vidi kroz prizmu projektnog natjecanja ili modnog trenda, čime se gubi njihov potencijal kao autentičnih, kontekstualnih rješenja.
Također, javlja se tenzija između lokalnih potreba i međunarodnih financijskih uvjeta – mnogi projekti, iako formalno inovativni, zapravo su rezultat prilagodbe na natječajne kriterije, a ne na stvarne potrebe zajednice. Unatoč ograničenjima, postoje primjeri projekata koji pokazuju da društvene inovacije mogu imati konkretan i trajni utjecaj kada izrastaju iz lokalnog konteksta.
Kako ste se vi odlučili za bavljenje ovom temom?
Društvena inovacija inherentna je (ili bi barem trebali biti), dizajnerskoj profesiji kojom se primarno bavim. Dizajneri imaju sposobnost ne samo stvarati proizvode i usluge, već i osmišljavati sustave i modele koji potiču društvene inovacije. Dizajn je, prema tome, proces koji može olakšati suradnju, generirati nove ideje i omogućiti zajednicama da zajednički rješavaju probleme. Pritom dizajneri ne bi trebali biti pasivni promatrači, nego aktivni sudionici koji sudjeluju u stvaranju uvjeta za društvene promjene.
Impuls da se indirektno bavim temom socijalne inovacije proizašao je iz pristupa koji Oaza kolektiv untar kojeg djelujem nastoji komunicirati u svojim samoiniciranim dizajnerskim projektima. U prvom redu Projektu Ilica, koji smo sustavno provodile unutar perioda od nekoliko godina u neposrednom okruženju našeg studia u Zagrebu. Radi se istraživačkom, radioničkom i kolaborativnom projektu koji objedinjuje dizajn, obrte i lokalnu zajednicu. Projekt je adresirao problem nestajanja lokalnih radnji i obrta u Zagrebu iz specifičnog dizajnerskog rakursa, nastojao detektirati već postojeće lokalne resurse te ih pokušao strateški povezati u nov, funkcionalan i živ organizam koji proizvodi nove vrijednosti. Rezultati su dokumentirani u publikaciji Projekt Ilica VOL 1: Registar nositelja znanja, koja je arhivirala obrtnike iz Ilice i predložila model samoodrživog razvoja lokalne zajednice kroz elemente socijalnog dizajna. Ova lokalna inicijativa postavila je temelje za međunarodnu platformu MADE IN, kojoj je u fokusu transdisciplinarnost – poveziavanje umjetničkih, dizajnerskih, obrtničkih i znanstvenih praksi.
Projekt MADE IN nagrađen je 2021. godine trećom nagradom na natječaju SozialMarie, što je ujedno bio i moj osobni poticaj za intenzivnije uključivanje u bavljenje temom društvene inovacije.
Koji su kriteriji kad se gleda inovativnost projekta?
Kriteriji za inovativnost projekta, kako ih definira SozialMarie, temelje se na promišljanju o utjecaju projekta na društvene izazove, pristupu ciljnoj skupini, kreativnoj provedbi i njegovoj javnoj percepciji. Inovativnost projektne ideje očituje se u tome kako se projekt nosi s dosad zanemarenim društvenim pitanjima ili novim izazovima. Primjer je prošlogodišnji nagrađeni projekt Phralipen, koji kroz istraživanje i dokumentiranje manjinske tematike obogaćuje kulturni prostor i omogućava profesionalni razvoj romske zajednice, donoseći svježe pristupe u medijsku reprezentaciju i uključivanje marginaliziranih skupina. Socijalne inovacije ne funkcioniraju isključivo za ciljnu skupinu, već s njom. Važno je da sudionici aktivno sudjeluju u procesu, da se osnažuju njihovi potencijali, te da projekti doprinose njihovom javnom priznanju. Primjerice, inicijativa Naučimo pčelariti, nominirana 2023. godine, pruža zatvorenicima u Lepoglavi priliku za stjecanje novih vještina kroz pčelarsku edukaciju, te ih uključuje u proces koji vraća osjećaj dostojanstva i pripadnosti, istovremeno ih pripremajući za integraciju u društvo. Kreativnost u provedbi ključna je za uspjeh inovacija. Projekt Od5Do95, nominiran 2021. godine, istražuje nove formate međugeneracijske razmjene kroz prikupljanje i dijeljenje osobnih svjedočanstava žena iz različitih dijelova Hrvatske. Kroz digitalnu medijateku, projekt doprinosi očuvanju usmene povijesti i otvara javnu raspravu o položaju žena u društvu.
Inovativni projekti trebaju privući pažnju šire javnosti i medija, osigurati umrežavanje s drugim organizacijama te omogućiti prenosivost svojih rješenja u različite kontekste. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da nadilaze lokalne okvire i postaju primjeri dobre prakse, potičući širu društvenu promjenu kroz prilagodljive i održive modele.
Čemu se nadate u budućnosti?
U budućnosti se nadamo društvu u kojem društvene inovacije neće biti shvaćene samo kao izolirane inicijative koje reagiraju na pojedinačne probleme, već kao važan dio dubljih društvenih promjena. Većina inovacija u Hrvatskoj i dalje dolazi “odozdo”, od pojedinaca i organizacija civilnog društva. Takve inicijative često ostaju ograničene svojim dosegom, a bez institucionalne podrške teško je očekivati sustavne promjene.
Vizija SozialMarie uključuje povećanje suradnje između različitih sektora – civilnog društva, akademske zajednice, privatnog sektora i javnih institucija – kako bismo stvorili održiv ekosustav koji potiče kolektivnu odgovornost i društveni angažman. Dugoročno, nadamo se izgradnji kulture u kojoj društvene inovacije nisu odgovori na probleme, već proaktivni način oblikovanja boljeg društva.
Fotografije: Privatna arhiva
