PROČITAJ

Kako marketing “zdrave hrane” stvara zbunjenost

25. ruj
a Food

Marketing zdrave hrane već godinama oblikuje način na koji potrošači percipiraju prehrambene proizvode, no istovremeno je stvorio nevjerojatnu količinu zbunjenosti. Dok industrija prehrane raste, brendovi ulažu velike resurse u promociju svojih proizvoda kao “zdravih”, “prirodnih”, “organskih” ili “bez glutena”, često manipulirajući percepcijom potrošača u svrhu povećanja prodaje. 

Tema je kompleksna i često nema regulative

Problem nije samo u reklamama, već u količini i kompleksnosti informacija koje potrošači dobivaju, što dovodi do sve većeg nepovjerenja prema prehrambenim proizvodima i smjernicama o zdravlju – danas je bezmesno zdravo, sutra već baš i nije. Jedna kava dnevno je puna dobrobiti za zdravlje ili jedna šalica kave je opasna i negativno utječe na zdravlje – u što vjerovati? 

Jedan od glavnih čimbenika koji doprinose zbunjenosti je nejasna regulacija pojmova kao što su "zdravo" i "prirodno". Na većini tržišta ne postoje striktne smjernice o tome što ti izrazi stvarno znače, što omogućuje proizvođačima da proizvode sumnjive nutritivne kvalitete reklamiraju kao zdrave ili prirodne.

Na primjer, mnogi proizvodi koji su označeni kao “prirodni” mogu i dalje sadržavati dodane šećere, konzervanse ili aditive, jer “prirodno” u prehrambenom kontekstu može značiti gotovo bilo što, ovisno o zakonodavstvu zemlje. Ovo stvara pogrešnu percepciju da konzumacija takvih proizvoda doprinosi zdravlju, iako je stvarnost daleko složenija.

Trendovi koji se mijenjaju svaki dan

Drugi veliki izvor zbunjenosti dolazi iz marketinških strategija koje se temelje na trenutačno popularnim prehrambenim trendovima. Prehrambeni trendovi poput ketogene dijete, veganske prehrane, paleo dijete i bezglutenske prehrane postali su predmet ogromnih marketinških kampanja. Proizvođači često koriste ove trendove za plasiranje proizvoda koji nisu nužno zdravi, ali prate određenu “filozofiju” prehrane. Na primjer, proizvodi bez glutena često sadrže više šećera i masti kako bi kompenzirali teksturu i okus, a ipak se reklamiraju kao zdraviji izbor, iako mnogima koji nemaju intoleranciju na gluten to nije bolja opcija. Također, keto proizvodi mogu biti pretrpani zasićenim mastima, a veganski proizvodi ponekad sadrže visoko procesirane sastojke i malo hranjivih tvari, što može dovesti do pogrešnih uvjerenja o njihovoj hranjivosti.

Uz to, marketinški stručnjaci često manipuliraju potrošačevim strahovima od određenih sastojaka. "Bez šećera", "bez masti", i "niskokalorično" postali su popularni izrazi koji sugeriraju da je proizvod zdraviji. Međutim, u mnogim slučajevima izostanak jednog sastojka znači zamjenu drugim, često manje poželjnim. Na primjer, proizvodi bez šećera često sadrže umjetne zaslađivače poput aspartama ili sukraloze, za koje mnogi istraživači tvrde da mogu imati negativan utjecaj na zdravlje kada se konzumiraju u većim količinama. Slično tome, proizvodi bez masti mogu sadržavati visoke razine šećera ili soli kako bi se poboljšao okus, što ih čini ne tako zdravim kao što potrošači vjeruju.

I opet – utjecaj društvenih mreža i mašinerija iza biznisa zdrave prehrane

Utjecaj društvenih mreža također igra važnu ulogu u širenju zbunjenosti. Influenceri i blogeri, često bez formalne edukacije o prehrani, promoviraju razne prehrambene proizvode i dijete. Njihova moć uvjeravanja, potkrijepljena velikim brojem pratitelja, omogućuje brzo širenje informacija, čak i kada one nisu znanstveno potkrijepljene. Nije neuobičajeno vidjeti preporuke za “superhranu” ili dijete koje obećavaju dramatične rezultate u kratkom vremenu, iako su znanstveni dokazi o njihovoj učinkovitosti slabi ili nepostojeći. Posljedica ovoga je da potrošači često donose prehrambene odluke na temelju popularnosti, a ne na temelju znanstvenih činjenica.

Znanstvena istraživanja često kasne za prehrambenim trendovima, što dodatno komplicira situaciju. Prehrambene studije su složene i skupe, a rezultati ponekad dolaze tek godinama nakon što je određeni trend postao popularan. Ovaj jaz između znanstvenih otkrića i trenutnih marketinških poruka dodatno povećava zbunjenost kod potrošača. Primjerice, godinama se promovirala ideja da su masnoće štetne i da ih treba izbjegavati, što je dovelo do procvata proizvoda s niskim udjelom masti. Međutim, novija istraživanja pokazuju da određene vrste masti, poput onih u orašastim plodovima, avokadu i maslinovom ulju, mogu biti korisne za zdravlje. Ovo preokretanje u smjernicama zbunjuje potrošače koji više ne znaju što je ispravno.

Jedan od načina na koji potrošači mogu smanjiti ovu zbunjenost je edukacija. Potrebno je razumjeti osnovne principe nutricionizma, poput uloge makronutrijenata (proteina, masti i ugljikohidrata), važnosti cjelovitih namirnica i balansirane prehrane. Čitanje etiketa na proizvodima, razumijevanje što pojedini pojmovi zapravo znače i oslanjanje na znanstveno utemeljene izvore informacija može pomoći u razlikovanju marketinških trikova od stvarne prehrambene vrijednosti. Stručnjaci za prehranu također savjetuju povjerenje u lokalne, manje procesirane proizvode i naglasak na raznoliku prehranu kao ključne čimbenike za održavanje zdravlja.

Marketing zdrave hrane uspješno je stvorio kompleksnu mrežu poruka koja često više zbunjuje nego informira potrošače. Uz stalni priljev novih trendova, proizvoda i informacija, potrošači su suočeni s izazovom prepoznavanja što je stvarno zdravo. Dok industrija koristi popularne pojmove za povećanje prodaje, ključno je da se potrošači educiraju i razviju kritički pristup prema informacijama o prehrani. Tek tada će moći donositi odluke koje zaista doprinose njihovom zdravlju, umjesto da postanu žrtve marketinških kampanja.

Trebamo uključiti kritičko razmišljanje i biti svjesni da je većina ipak tu da bi, a što drugo, nego prodala. 

Fotografije: Pinterest

Teme